"S malo vjerojatnosti možemo očekivati da bi Srbija mogla biti
osuđena za genocid. No, činjenica je da su zločini počinjeni, da su počinjene štete, pa postoji mogućnost da se u izravnim sporazumima nekako pravda zadovolji", rekao je Mesić gostujući u emisiji Hrvatskog radija "S predsjednikom uz kavu".
Sud u Haagu, dodao je, polazi od stava da Srbija u vrijeme zločina u Srebrenici nije bila međunarodno priznati subjekt, iako je JNA bila pod kontrolom Beograda i Slobodana Miloševića, pa presuda, istaknuo je, ne isključuje odgovornost vrha JNA za ratne zločine, kako po pojedinačnoj, tako i po zapovjednoj odgovornosti.
Presuda Suda u Haagu i iznenadila ga je i nije - "nije me iznenadila jer ni jedna država do sada nije bila osuđena za genocid, ali s obzirom na količinu zločina i činjenicu da je JNA bila pod izravnom kontrolom vrha Srbije, držalo me u uvjerenju da bi u nekom obrazloženju (presude) moglo proći terećenje za genocid".
Mesić je izrazio zadovoljstvo 'smirivanjem' donedavno zaoštrenih odnosa s Italijom, nakon izjava talijanskog predsjednika Giorgija Napolitana o "slavenskom krvoločnom bijesu", iako će spor s Italijom, istaknuo je, konačno biti razriješen tek nakon što se riješi pitanje hrvatske odštete optantima.
"Dok se taj problem ne riješi, bit će to otvoreno pitanje, ali
vjerujem da će bilateralno biti riješeno", rekao je Mesić, istaknuvši potrebu bilateralnog susreta s Napolitanom, te tripartitnog (Mesić, Napolitano i slovenski predsjednik Janez Drnovšek), rekavši i da datum susreta s Napolitanom još nije utvrđen.
Nije, kaže, bio zabrinut izjavom Europske komisije na njegove
reakcije na Napolitanov istup, budući da je izjava, kojom se osuđuje Mesićeva reakcija, a bez komentara ostaje Napolitanova izjava, došla od "zamjenice glasnogovornika Komisije".
"Očito da netko tko je htio poslati poruku nije htio miješati vrh
Komisije. Da je to rekao netko iz vrha Komisije bilo bi razloga za zabrinutost. Nisu se htjeli miještati u spor. Mi ćemo ga sami riješiti, a vjerujem da smo ga već u dobrom dijelu i riješili", rekao je Mesić.
Upitan kako ocjenjuje činjenicu da su premijer Ivo Sanader i Vlada tek nakon par dana stali iza njegovih reakcija, Mesić je rekao kako je stina da je potpora došla "nešto kasnije", ali da je u cijelovrijeme spora bila stalna komunikacija na relaciji Ured
predsjednika-Ministarstvo vanjskih poslova-veleposlanstvo u Rimu.
Mesić je kazao kako ne misli da mu je ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović otkazala poslušnost jer nije udovoljila zahtjevu da u Zagreb pozove veleposlanika, ali je i istaknuo potrebu bolje komunikacije između njegova Ureda i ministarstva. "Nije mi ministrica otkazala poslušnost, ali stvar nije bila izvedena na elegantan način za Hrvatsku", rekao je.
Mesić je naglasio potrebu da državna tijela ubrzaju procesuiranje ratnog profiterstva, rekavši da je vidio brojne "papire" s višemilijunskim iznosima koji su se uplaćivali za obranu, ali da nikada nije doznao gdje je taj novac završio.
Kao jednog od odgovornih za zaprimanje takve dokumentacije izdvojio je umirovljenog generala Vladimira Zagorca, kojega se sumnjiči za pronevjeru novcem namijenjenim obrani Hrvatske, a za kojega je rekao da mu nije jasno "kako to da je on najodlikovaniji hrvatski vojnik". "To mi je i danas velika enigma", rekao je, napomenuvši da se Zagorcu, utvrdi li se da je radio protiv državnih interesa, odličja mogu oduzeti.
Ponovio je kako u istrazi o tome koliko je novca uplaćeno i gdje je završio radi tim stručnjaka, najavivši da će o cijelom slučaju više moći reći nakon što dobije njihovo službeno očitovanje.
"Ono što znam je da je novac dolazio na veliki broj računa, da je odlazio na još veći broj računa, na privatne račune, pa i hrvatskoj javnosti poznatih osoba", rekao je Mesić.
