Hoće li se nadzirati sve što pišemo jedni drugima, skenirati fotografije, videa... Takav prijedlog uputila je Danska, unutar Europske unije, kako bi se stalo na kraj seksualnom zlostavljanju djece na internetu, ali tako prijeti i masovan nadzor.
"I sad pružatelji usluga poput Facebooka, Googlea ili Applea nadziru sadržaje na svojim mrežama i ukoliko utvrde nepravilnosti, ukoliko utvrde zlostavljanje djece, to prijavljuju", rekao je Đuro Lubura.
S novim planom, ide se korak dalje - obvezu bi imale sve platforme za komuniciranje.
"Obvezu bi imale platforme poput Vibera, Whatsappa ili Signala - i to bi se radilo tako da se sadržaj provjerava prije samog slanja i kriptiranja, nadzirale bi se fotografije i linkovi web stranica koji se šalju, uspoređivale sa službenim bazama i ukoliko bi se utvrdilo da se radi o mogućem počinjenju kaznenih djela na štetu djece, to bi se prijavljivalo i moguće slalo u postupak", nadodao je Lubura.
Neke članice EU već su se pobunile protiv danskog prijedloga. U konačnici potrebna je suglasnost i Parlamenta i Vijeća EU. Hrvatska Vlada još nije zauzela stav - objašnjava Karlo Resller. Kaže, masovnog nadzora ne bi smjelo i neće biti, a pozicija Parlamenta je poznata.
"Jasno da je prioritet sprječavanje seksualnog zlostavljanja djece i pristup takvim materijalima online, ali isto tako Parlament je potpuno jasan oko toga da ne smije i ne može biti bilo kakvog masovnog nadzora komunikacije građana. To je pozicija Parlamenta, koji sad očekuje da do slične pozicije dođe i Vijeće te da se dođe do konačnog dogovora o kojem ćemo glasovati u Parlamentu", objasnio je Resller.
Oporba ipak proziva Vladu, SDP i Most su pokrenuli peticije.
"Tko god se smatra prijetnjom određenoj vladajućoj strukturi može se naći na udaru. Njegove poruke, njegova korespodencija, može biti čitana. Nama nije jasno zašto premijer Andrej Plenković i njegova Vlada podržavaju ovaj prijedlog zakona, zašto se mora povinuti pred svakom direktivom koja dolazi iz Bruxellesa", rekao je Nikola Grmoja.
"Vidimo da sve više zemalja, koje su na početku bile stajališta da to podržavaju, odustaju od te teme. Po informacijama koje imamo, teško da će to proći u EU parlamentu. Sad se samo postavlja pitanje zbog čega hrvatska Vlada to i dalje gura i inzistira na tome kad se Europa lagano odmiče od toga", poručio je Saša Đuić.
"Ono što je puno bolji način je da se prvo detektiraju sumnjivi ljudi koji mogu biti potencijalni predatori i onda se nad njima pokrenu mjere tajnog prikupljanja podataka dakle treba čitati sadržaj onih za koje imamo osnove sumnje, a ne da je svaki građanin EU ima sumnju da je potencijalni predator, to je krivi smjer", rekao je Gordan Bosanac.
Stručnjak apelira na one koji će odlučlivati - da procijene moguće štete i korist.
"Kada razgovarate s policijskim službenicima koji rade na ovim kaznenim djelima, a tu se često radi o strašnim stvarima poput spolnog zlostavjanja djece od tek nekoliko godina, onda vidite očaj u njihovim očima jer nemaju dovoljno alata kojim bi još bolje mogli raditi svoj posao. S druge strane razumijem, a i sam zagovaram potrebu očuvanja temeljnih europskih vrijednosti koje štiti i Europski sud", poručio je Lubura.
Kontroverzna tema čeka ih na jesen.
Galerija
-
Stručnjaci upozoravajuTežak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca
-
sramotan incidentMuškarac gazio ruže koje simboliziraju ubijene žene u Hrvatskoj, otkriveno tko je on
-
U ŠpanjolskojOtvorena istraga: Opasni virus procurio iz istraživačkog laboratorija?
