Europa nudi novac, a mi ga ne koristimo. Ista priča još otkako nam se otvorila mogućnost korištenja fondova.

Galerija


Prema povlačenju novca smo na europskom začelju, a s donošenjem svakog novog pravila i zakona, čini se, tamo ćemo i ostati.

Vezani članci Slika nije dostupna 'Hrvatska će godinu završiti u plusu od barem 30 milijuna eura' Slika nije dostupna Poruka Hrvatskoj: 'Brže, brže, brže provodite reforme!'

Branko Grčić, koji je često prozivan da je loše radio svoj posao dok je bio ministar, sada proziva nasljednike.

Osim što loše povlačimo novac iz fondova, regionalnu politiku, poručuje, HDZ je doveo do kolapsa. Ukinute su, kaže, brojne olakšice, a novi indeks razvijenosti je potpuno nelogičan i nepravedan.

"Kako je moguće da u istoj skupini bude jedna Škabrnja s 900 kuna i jedna Kostrena s 9000 kuna prihoda po stanovniku", upozorava Grčić.

Vladajući se pravdaju da je do promjena došlo jer se u obzir uzelo mnogo više parametara nego ranije.

"Po samoj logici i matematici, što je više ključnih elemenata ulaznih u izračun da bi trebalo biti kvalitetnije rješenje", kaže Milorad Batinić (HNS).

No među razvijene su sada ušla i neka neočekivana imena. Na začelje, ali ipak među razvijene, smjestili su se tako Škabrnja, Ozalj, Jesenje, Pribislavec i Rakovica. Na samom vrhu su, prema indeksu razvijenosti, Kostrena, Medulin, Zagreb i Dubrovnik

Iako se oboje nalaze na listi razvijenih Kostrena i Jesenje baš se i ne mogu uspoređivati.

Andrija Ranogajec, načelnik Općine Jesenje, kaže da nemaju ni dječji vrtić. "Od vodovoda do odvodnje, ništa nemamo riješeno. Za održavanje 42 kilometra cesta, klizišta na svakom koraku", kaže Ranogajec, dodajući da su im se u zadnjih par mjeseci pojavila četiri nova klizišta.

Kod Dražena Vranića, načelnika Općine Kostrena, sasvim suprotna priča. "Imamo stipendije za izvrsnost, odnosno ove godine ćemo, po novom proračunu, imati i stipendije za deficitarna zanimanja, za socijalno ugrožene učenike. Imamo vrtić kojem smo smanjili cijenu", nabraja Vranić.

A oni s liste razvijenih teže će do europskog novca. "Jako teško možemo računati na fondove, a to nam je praktički jedini izvor iz kojega možemo napredovati", kaže Ranogajec.

Vranić kaže da se stalno govori kako se povlači nedovoljno sredstava. "A s druge strane imamo određenu kočnicu da gradovi i općine s visokom razvijenosti vrlo teško dolaze do tih sredstava", kaže Vranić.

Da se loše povlače sredstva istiće i Grčić kojeg se svojedobno prozivalo zbog istoga. Kaže, iskoristili smo tek nešto više od 7 posto novca. Njegovi su rezultati, tvrdi, bili bolji.

"Mi smo uspjeli tada praktički iz pepela dignuti organizacijsku strukturu, a do kraja financijske perspektive ukupnu apsorpciju dignuti na 87,5 posto", kaže Grčić.

Kazna za Hrvatsku ako se ne trgne, kaže Grčić, je vraćanje je stotina milijuna neiskorištrenih eura.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr