Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Veliko godišnje istraživanje UNDP-a o društvenom razvoju pokazalo je kako je čak 52% Hrvata nezadovoljno životnim standardom. Samim time, jasno je kako se u našoj državi teško živi i kako je kriza snažno pogodila normalan život.


'Kod interpretacije ove brojke treba imati na umu kako je životni standard subjektivna kategorija. Ona se temelji na vlastitim očekivanjima pa se ovim rezultatima ne može reći kako više od polovice Hrvata živi loše. Osobno mišljenje o padu životnog standarda znači kako oni žive lošije nego bi željeli. Visoki postotak nezadovoljstva vjerojatno je i posljedica ekonomske krize, a to je opet povezano sa subjektivnim doživljajem. Naime, krizom je srednji i visoki sloj građanstva izgubio neke povlastice pa samim time smatraju kako mi je standard slabiji', objasnio nam je sociolog dr.sc. Dragan Bagić.

Vezani članci Zabava na poslu Objavile slike s radnog mjesta koje bi ih u normalnim uvjetima možda stajale posla U Novu sa starim problemima - 5 Sa starim normalnim vraćaju se i stare boljke: "Neke zemlje iz krize izađu sa jačom ekonomijom, društvom, a neke ponavljaju svoje pogreške desetljećima pa čak i stoljećima"

>> Manje od polovice Hrvata zadovoljno svojim životnim standardom

>> Eurostat: Hrvati imaju najbolji standard u regiji

Psihologinju Maju Tadić ne iznenađuju rezultati ovog istraživanja. 'Rezultati nezadovoljstva životnim standardom su očekivani s obzirom da je situacija kod nas da su cijene europske, a plaće puno manje od europskog standarda', rekla je Tadić koja je komentirala i druge kategorije obuhvaćene ovim istraživanjem. Naime, nekome može biti zbunjujuće kako su Hrvati generalno nezadovoljni svojim životnim standardom dok je s druge strane 78% zaposlenika zadovoljno svojim poslom.

Dvije kategorije nisu povezane

'Ove dvije kategorije ne smijemo povezivati. Možete biti jako sretni s poslom, zdravstvenim stanjem i životom općenito, a nezadovoljni plaćom i mogućnošću napredovanja. Činjenica kako su ljudi nezadovoljni standardom, a zadovoljni svojim poslom pokazuje i kako je sadržaj posla jedno, a materijalna dobit od njega nešto potpuno drugo. Moguće je kako je medicinska sestra koja radi u dječjoj bolnici cijeli svoj život upravo željela takav posao i zadovoljna je s njim, ali nije zadovoljna kako je on plaćen', objašnjava Tadić dok sociolog Bagić zadovoljstvo poslom povezuje ekonomskoj krizi.

'U ovoj kriznoj situaciji sigurnost radnog mjesta izaziva zadovoljstvo. Ljudi su sretni da rade, a činjenica kako nisu zadovoljni standardom govori kako poslovi nisu dobro plaćeni', zaključio je Bagić.