Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Lektorski dnevnik

Kad od viška glava zaboli: Zašto često puta naš izbor riječi nije najoptimalniji?

Ilustracija
Ilustracija Foto: Getty Images
Koliko ste puta čuli da netko kaže no međutim, oko otprilike ili mala kućica? Ili pak u izlogu trgovine vidjeli reklamu za popust od -30 %? Ako malo bolje razmislite, takvi izrazi nemaju smisla jer je zapravo dvaput zaredom rečeno isto, odnosno to su sve pleonazmi.

Pleonazam označava gomilanje više riječi istih ili sličnih značenja. Često se koristi u književnosti ili kakvom stilski obilježenom tekstu radi naglašavanja ili isticanja, no u neutralnom, svakodnevnom govoru i pisanju pleonazme treba izbjegavati jer djeluju suvišno, nepotrebno.

Umjesto nizanja veznika istog značenja, kao što su no međutim, čak štoviše ili zato jer dovoljno je odabrati samo jedan od njih. Samo ćemo napomenuti da u posljednjem slučaju možemo reći zato, zato što ili samo jer. Kad smo već kod uzroka i posljedica, također se često pojavljuje ovakva rečenica:

To su razlozi zašto bismo trebali sazvati sastanak.

Problematičan je dio razlozi zašto jer te riječi imaju slično značenje i zapravo nisu dobar par. Umjesto toga možemo napisati To su razlozi zbog kojih bismo trebali sazvati sastanak ili pak najjednostavnije Zato bismo trebali sazvati sastanak.

Pročitajte i ovo Ilustracija Lektorski dnevnik Nije lopta od Luke, već Lukina lopta, ali nije ni sjajan gol Modrića, no znate li kako je pravilno?

Pročitajte i ovo Ilustracija Ha?? Od velike je važnosti da izvršite radnju čitanja ovog teksta ukoliko želite biti shvaćeni od strane svih

Koliko su pleonazmi suvišni, možemo vidjeti iz primjera spustiti se dolje, popeti se gore ili izaći van. Sva tri glagola podrazumijevaju kretanje prema dolje, gore odnosno van te to nije potrebno isticati ili pojašnjavati. Jasno je da se ne možemo spustiti gore, popeti dolje ili izaći unutra, zar ne? Ista je situacija s popustom od -30 %. Naime, popust već označava da će cijena biti umanjena te je suvišno pisati još i minus ispred brojke. Također su pleonastični izrazi međusobna suradnja ili vremensko razdoblje jer suradnja ne može biti nikakva druga negoli međusobna, a i razdoblje se isključivo odnosi na vrijeme.

Kada je pak riječ o umanjenicama ili uvećanicama, ponekad ih imamo potrebu naglašavati, pa tako kažemo mala kućica, mali dječačić ili velika ručetina… U svakodnevnom izražavanju ti su pridjevi suvišni i trebali bismo ih izbjegavati.

Ilustracija Ilustracija Foto: DNEVNIK.hr

Često nailazimo i na izraz oko desetak – tu treba izabrati između opcija oko deset ili desetak, a nikako oboje. Još neki od čestih pleonastičnih izraza kod kojih je dovoljno izabrati samo jednu sastavnicu su: oko otprilike, kao što je primjerice, još dodatno, često puta, nužno potreban

Kad izražavamo svoje mišljenje, može nam se potkrasti ovakav početak rečenice: Ja, osobno, smatram… Međutim, ako smo već napisali zamjenicu ja, podrazumijeva se da je riječ o našem mišljenju, tako da prilog osobno možemo izbaciti.

Za kraj dodajmo da se pleonazam se može skrivati i u samo jednoj riječi, a takve su: najomiljeniji, najoptimalniji, najekskluzivniji, najmonumentalniji i sl. Naime, pridjevi omiljen, optimalan, ekskluzivan, monumentalan već su sami po sebi superlativi, odnosno označuju količinu nekoga svojstva te ne mogu imati komparaciju.

 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene