Obavijesti Pretražite Navigacija
Najveći misterij(um)

Aktuelno na cesti: Kud će biciklista dok automobiliste voze reli?

Ilustracija
Ilustracija Foto: Getty Images
Tijekom povijesti hrvatski je jezik bio u doticaju s mnogim stranim jezicima. Neki su na njega utjecali više, drugi manje, a to je najjednostavnije uočiti na leksičkoj razini, odnosno u riječima koje smo preuzeli iz stranih jezika. Pomnijim promatranjem može se pak primijetiti utjecaj drugih jezika i na drugim jezičnim razinama, primjerice tvorbenoj.

Prijatelj biciklist(a)

Ako vam prijatelj vozi bicikl, hoćete li reći da je on biciklist ili biciklista? Odlučite li se za prvi oblik – biciklist, u pravu ste. Imenice poput biciklist nastale su od stranih riječi koje završavaju na -ist/-ista, a u hrvatskom standardnom jeziku one su muškoga roda i imaju sufiks -ist.

Lako za nominativ, no što je s ostalim padežima? Nema biciklista ili bicikliste? Prilazim biciklistu ili biciklisti? Jesu li na ulici biciklisti ili bicikliste? Zapravo je i to vrlo jednostavno, treba samo zapamtiti da je riječ o imenicama muškoga roda koje završavaju na suglasnik i dekliniraju se poput takvih imenica. Prema tome, prijatelj i biciklist imaju iste nastavke u svim padežima: N prijatelj biciklist (ne prijatelj biciklista), G prijatelja biciklista (ne bicikliste), D prijatelju biciklistu (ne biciklisti), N mn. prijatelji biciklisti (ne bicikliste)…

Ilustracija Ilustracija (Foto: DNEVNIK.hr)

Sufiks je samo jedan, ali zato su imenice koje se njime tvore mnogobrojne. Nema tog područja u kojemu ne možemo naći nekog -ista: na ulicama možemo vidjeti biciklista, motorista i taksista, u bolnice idemo internistu, okulistu i drugim liječnicima specijalistima, na koncertu će nam zasvirati gitaristi, pijanisti, violončelisti i mnogi drugi -isti, za jezičnu dilemu obratit ćemo se lingvistu, kroatistu, anglistu…, najbolju kavu pripremit će nam barist, a i svatko od nas može biti -ist: optimist ili pesimist, hedonist, idealist, perfekcionist

Najveći misterij(um)

Iz klasičnih jezika preuzeli smo mnoge riječi, a da bi se one uklopile u naš jezični sustav, njihove sufikse zamijenili smo onima koji nam bolje odgovaraju. Međutim, javljaju se dileme u nekim riječima – je li otkriven veliki misterij ili misterija, odlažemo li otpad na deponiju ili deponiji, kaže li se herbarij ili herbarijum?

Imenice koje u latinskom završavaju na -ium u hrvatskom su muškoga roda i imaju nastavak -ij. Takve su izvorno latinske riječi teritorij, imperij, herbarij, kao i grčke koje smo primili preko latinskoga, npr. kriterij, simpozij. U sustav se tako uklapaju i kemijski elementi na -ij (ne -ijum) aluminij, kalcij, litij, natrij.

Pročitajte i ovo Ilustracija LEKTORSKI DNEVNIK Slovo čini razliku: Ističe vam vrijeme da pročitate ovaj članak

Pročitajte i ovo Ilustracija LEKTORSKI DNEVNIK Nestrpljivo iščekujemo dodjelu Oscara: Ide li kipić u ruke Austin Butleru, Colin Farrellu ili nekomu trećem?

Dijetna ili dijetalna prehrana?

Strane riječi ne možemo izbjeći, ali ako ih već posuđujemo, ne trebamo preuzimati i riječi koje su iz njih izvedene, već njih tvorimo od hrvatske posuđenice. Primjerice, imenice kultura, struktura, bakterija i hormon posuđenice su iz latinskog i grčkog jezika koje su se uklopile u naš jezični sustav. Pridjevi koji se odnose na njih katkad glase kulturalni, strukturalni, bakterijalni, hormonalni, na što vjerojatno utječu i suvremeni jezici.

U engleskom, koji danas ima najveći utjecaj na druge jezike, pa tako i na hrvatski, ti pridjevi glase upravo cultural, structural, bacterial, hormonal. Međutim, prema pravilima hrvatske tvorbe pridjeve od posuđenih imenica tvorimo dodavanjem domaćih nastavaka -ski i -ni. Pravilni hrvatski oblici tih pridjeva glase: kulturni, strukturni, bakterijski i hormonski. Tako govorimo o kulturnim studijima, strukturnoj analizi, bakterijskoj infekciji, hormonskoj ravnoteži, ali i dijetnoj prehrani, distribucijskom kanalu, dimenzijskoj tablici itd.

Aktuelno ili aktualno?

Nešto je drukčija situacija s posuđenim pridjevima iz latinskog koji završavaju na -alis. Oni se u hrvatskom tvore odbacivanjem latinskog završetka -is i dodavanjem domaćeg završetka -an/-ni, pa tako neodređeni pridjevi završavaju na -alan, a određeni na -alni.

Pročitajte i ovo Ilustracija treba biti oprezan Poznati glumac objavio video sa suprugom koju rijetko viđamo. Koliko ih ima?

Od pridjeva koji u latinskom glase actualis, manualis, virtualis mogu se čuti oblici aktuelan, manuelan, virtuelan, a do njih je došlo pod utjecajem drugih europskih jezika, primjerice njemačkog i francuskog (njem. aktuell, fr. actuel). U preuzimanju internacionalizama vrijedi pravilo da klasični jezici imaju prednost pred suvremenima, stoga su u hrvatskom pravilni oblici na -alan: aktualan, manualan, virtualan, vizualan

Ima i novijih pojava u jeziku poput kongresmena i kongresmenki. Što s njima, ostavljamo vama na razmišljanje do nekog sljedećeg puta.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene