Predsjednica Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde izjavila je u petak da Hrvatska ima nešto višu stopu inflacije od prosjeka eurozone, no kako je to posljedica i činjenice da joj je gospodarski rast među najvišima od zemalja članica te monetarne unije. Lagarde je nazočila na HNB-ovoj 30. međunarodnoj ekonomskoj konferenciji u Dubrovniku, a u zajedničkoj izjavi za medije s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem, čelnica ESB-a je istaknula da je po prvi puta u Hrvatskoj kao članici eurozone, pohvalivši napore vlasti za uvođenjem zajedničke europske valute.
Uvođenje eura je utjecalo na rast inflacije i kod drugih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, no po ocjeni Lagarde taj efekt je bio blag, po procjenama u prosjeku oko 0,4 posto. Izazovi su prisutni, no čelnica ESB-a vjeruje da će se trend pada inflacije nastaviti, a prema procjenama ESB-a inflacija bi ciljanu razinu od oko dva posto trebala dosegnuti u drugoj polovici 2025. godine. Upitana o razlozima zašto je inflacija u Hrvatskoj među najvišima u eurozoni, Lagarde je istaknula da Hrvatska ima i jednu od najviših stopa gospodarskog rasta u eurozoni, pa joj je i inflacija iznad prosjeka.
"To dvoje često ide zajedno", kazala je Lagarde, između ostalog napomenuvši i da je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj niža od prosjeka eurozone.
Eurozona ima 20 članica, a ESB mora provoditi mora monetarnu politiku koja je dobra za cijelu monetarnu zajednicu, dodala je.
Pročitajte i ovo
Monetarna politika u "dobrim rukama"
Hrvatsku državu i gospodarstvo je ocijenila kao ozbiljne, solidne i disciplinirane, dok je monetarna politika u "dobrim rukama" središnje banke, izrazivši zadovoljstvo suradnjom s guvernerom Vujčićem, koji je i član Upravnog vijeća ESB-a. Uz zdrave javne financije i fiskalni okvir, konvergencija Hrvatske će se nastaviti, smatra Lagarde.
Guverneru Vujčiću ubrzo istječe mandat na čelu HNB-a, a na pitanje novinara očekuje li da će ga on dobiti i po treći put i nastaviti raditi svoj posao, Lagarde je rekla da se "nada da će moći surađivati s njim toliko dugo koliko je moguće", no i napomenula da "ta odluka ne pripada njoj".
"No uvjeravam vas, kad imate priliku raditi s grupom ljudi, posebice muškaraca, kada su dobri, želite nastaviti suradnju. To je moje viđenje, no odluka nije na meni", izjavila je Lagarde.
Upitana o tome da američka središnja banka Fed nije počela sa spuštanjem kamatnih stopa, dok ESB jest, Lagarde je ocijenila da je gospodarska situacija u SAD-u drugačija no u Europi, u smislu i da preko Atlantika još nisu do kraja uvjereni da je inflacija na silaznoj putanji.
Pročitajte i ovo
Kamate na kredite u Hrvatskoj rasle sporije no u eurozoni
ESB je prošli tjedan snizio kamatne stope u eurozoni za četvrtinu postotnog boda, ocijenivši da su stvoreni "primjereni uvjeti" za ublažavanje monetarne politike, s obzirom na popuštanje inflacije u proteklim mjesecima. Na pitanje kada će snižavanje kamatnih stopa ESB utjecati na kamate za kredite hrvatskih građana, Vujčić je ponovio da su kamate u Hrvatskoj porasle znatno manje no u ostatku eurozone, zato jer su krediti hrvatskih građana pretežno s fiksnim kamatnim stopama, a tamo gdje su varijabilne pretežno se vežu za Nacionalnu referentnu stopu (NRS).
Međutim, budu li kamatne stope ESB-a nastavile padati značajnije, uz očekivano smanjivanje stopa inflacije prema razini od dva posto, onda će se taj pad postupno preliti i na novoodobrene kredite u Hrvatskoj, rekao je Vujčić, dodajući da ESB, nakon početnog smanjenja kamatnih stopa, ne želi davati nikakve signale o njihovom budućem kretanju.
Pročitajte i ovo
Nedostatak kvalificirane radne snage dugoročniji problem
Kada je riječ o hrvatskom tržištu rada, dobra je vijest da je zaposlenost na najvišoj, a nezaposlenost na najnižim razinama, no problem predstavlja nedostatak kvalificirane radne snage i "to se neće jako brzo promijeniti", ocijenio je guverner. Potražnja za radom se može zadovoljiti na tri načina, a to je povećanjem stope participacije radno sposobnog stanovništva, produženjem radnog vijeka te imigracijom, to jest uvozom radne snage.
"To su tri načina. Mi moramo odlučiti kao društvo kojim putem želimo ići", poručio je Vujčić.
Na pitanje o snažnom porastu nenamjenskih gotovinskih kredita, Vujčić je rekao da HNB vrlo pozorno promatra to tržište, koje vidi kao područje potencijalne ranjivosti po financijsku stabilnost.
"Za sada još uvijek, kad gledamo omjere duga i dohotka stanovništva, ne vidimo nešto što bi dovelo do toga da bi bili vrlo zabrinuti, ali ako se to nastavi moguće je da ćemo i imati neke mjere", izjavio je Vujčić.
Upitan o trećem mandatu, Vujčić je rekao da mu je do isteka aktualnog mandata preostalo još mjesec dana, a da je on uvijek koncentriran na ono što radi da to radi najbolje, dok je na drugima da ocijene radi li dobro svoj posao i treba li mu produžiti mandat.
Pročitajte i ovo
Jubilarna Dubrovačka konferencija
Dubrovačka konferencija tradicionalno je susret i mjesto dijaloga akademskog miljea, odnosno uglednih svjetskih i domaćih znanstvenika, s predstavnicima međunarodnih financijskih institucija, središnjih banaka i financijskog sektora, a kako je istaknuo Vujčić, konferencija je s radom počela još za vrijeme Domovinskog rata. Prvi dan današnje konferencije bio je posvećen analizi formiranja inflacijskih očekivanja, modelima odlučivanja u središnjim bankama, promjenama u globalnim dobavnim lancima te utjecaju monetarne politike na kreditne i depozitne kamate komercijalnih banaka.
Drugog dana konferencije raspravljat će se o "zelenoj tranziciji" središnjih i komercijalnih banaka te utjecaju starenja stanovništva na javni dug i monetarnu politiku. Konferenciji se na otvaranju obratio i posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić, koji je podsjetio kako se Vlada uspješno nosila s izazovima koje su donijeli pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini.
Pozitivni ekonomski pokazatelji su prisutni i danas, a Hrvatska je među najbrže rastućim gospodarstvima eurozone, istaknuo je. Vlada tako prognozira da će gospodarstvo u 2024. porasti za 3,5 posto, a Savić je apostrofirao i projekcije Europske komisije, koja je značajno naviše revidirala procjene rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini, s 2,6 na 3,3 posto. S prognoziranim rastom od 3,3 posto Hrvatska bi, nakon Malte, bila najbrže rastuća ekonomija EU-a, rekao je Savić.
