Turistička sezona i službeno je otvorena. Očekivanja su velika, no Hrvatska i dalje ima problem s nedostatkom radne snage. Svake godine ovaj problem je sve izraženiji.
Lukica Šuljić, vlasnik restorana Riva iz Novalje rekao nam je kako su plaće u ugostiteljstvu definitivno porasle u odnosu na 2023. i 2022. godinu, no radnika u turizmu i dalje nema dovoljno.
"Plaće rastu iz godine u godinu. Definitivno su rasle od korone pa na dalje. Naročito plaće deficitarnih zanimanja, kao što su kuhari, pomoćni kuhari i čistačice. Moramo imati na umu i da sezonci uz primanja imaju plaćen i smještaj i hranu. To dodatno povećava iznos njihovih primanja", kaže nam Šuljić.
Ugostiteljski djelatnici, točnije konobari u prosjeku u predsezoni i postsezoni imaju plaće oko 1300, 1400 eura, no plaće u sezoni bitno rastu, tvrdi.
"Plaće konobarima rastu u sezoni na 1800, 1900 eura. Pomoćnim kuharima plaće su oko 2500 eura, dok glavni kuhari imaju prosječne plaće oko 3000 eura. Žena na suđu može zaraditi 1700, 1800 eura".
"No osim plaća, nama ugostiteljskim djelatnicima veći je problem kvalitetna radna snaga od toga da za kvalitetnog konobara izdvojimo 200 ili 300 eura više. Loš kadar zapravo je naš najveći problem", napominje.
"Mi koji radimo cijele godine, imamo manji problem, jer radom tijekom cijele godine zadržavamo djelatnika. Problem je naći kvalitetenog djelatnika, a mi živaca i vremena za edukaciju nemamo. Želimo gotovu kvaltetnu radnu snagu, koju možemo adekvatno platiti", poručuje.
Na pitanje zašto onda nema dobre radne snage, ako su plaće u turizmu iznad prosjeka, odgovara:
"Mi kao turistička zemlja premalo ulažemo u turizam i to se vidi po broju upisane djece u turističke škole. Oni izbjegavaju te škole. Sada se djeca ne žele baviti tim poslom i to je glavni problem".
"Te cifre su pretjerane, teško da imaju toliko"
Eduard Andrić iz Sindikata turizma i usluga Hrvatske kaže kako konobar ovog ljeta neće niti u jednom kafiću raditi ispod 1200 eura. No, smatra da su cifre od 1800, 1900 eura pretjerane.
"Dio njih ima te cifre, ali vjerojatno im se dio plaće u tom slučaju isplaćuje na ruke".
O nedostatku kvalitetne radne snage kaže: "Mi kvalitetne radne snage više nemamo jer su naši kvalificirani radnici otišli u inozemstvo za većom plaćom. Jednostavno trebamo prestati sa uvozom radne snage koja nije radila u ugostiteljstvu i nema kvalifikacije".
Na pitanje tko će onda konobariti, odgovara: "Da bi se naši ljudi vratili i da bi naši ljudi konobarili treba dignuti plaću, napustiti sezonalnost i raditi na tome da ti ljudi nemaju ugovore na dva ili tri mjeseca već tijekom cijele godine i ugovore na neodređeno. To je veliki problem u našem turizmu.
Kada vidite današnju uslugu, gost ni u kom slučaju ne može biti zadovoljan. To nije kvalitetan turizam. I doista, rijetki su konobari koji dobiju 1800, 1900 eura. Po elitnim hotelima konobari zarađuju oko 900, do 1200 eura. Mislim da ta priča o ovolikim plaćama ne drži vodu, a bez investiranja u ljude i u edukaciju i u plaće nema kvalitetnog turizma".
O deficitarnim zanimanjima Andrić kaže: "Nedostaje konobara, sobarica, pomoćnih radnika u kuhinji. Nedostaje kvalitetnih kuhara. Teško je naći dobre sobarice. Imate situaciju da pojedini hoteli ne mogu naći sobarice ili čistačice".
Unatoč problemima u turizmu i nedostatku radne snage ova će sezona po broju turista biti odlična.
"Došli smo u situaciju da danas svijećom morate tražiti konobara koji kvalitetno zna raditi posao posluživanja jela. Nema više kvalitetnih ljudi. Oni su otišli, a mi moramo raditi u pomaku u plaćama, ali i u sigurnosti radnog mjesta. Problem je i kratka sezona. Puno pričamo, a malo radimo", smatra Andrić.
"Ovo su stvarni problemi hrvatskog turizma"
Boris Šuljić, vlasnik hotela i i Michelinova restorana Boškinac na Pagu kaže da su plaće u turizmu, velike ili male najmanji problem, a da ugostiteljstvo nije jedino što predstavlja turizam. Previše je onih u turizmu koji ne plaćaju porez, napominje.
"15 posto hrvatskog smještajnog kapaciteta u Hrvatskoj sačinjavaju hoteli, a 51 posto je smještaj u domaćinstvu, plus kampovi 21 posto, plus ostali smještaji. Naša struktura je katastrofalna, pa su ti segmenti presudni. Plaće bi naravno trebale rasti, ali nije to glavni problem hrvatskog turizma".
Njegov hotel i restorani nemaju problem s radnom snagom, ali kao i ostali primjećuje promjene na trištu rada u turizmu.
"Puno se ljudi odselilo i puno je ljudi došlo u Hrvatsku. Živimo u tržšišnoj ekonomiji, potreba i potražnja se negdje moraju pomiriti. Pomirili su se u ovoj točki gdje smo sada. Tu nema ništa specijalno senzacionalnoga za nas koji smo dionici toga. Regulator je taj koji bi trebao nešto napraviti primjerice vezano za poreze.
Pročitajte i ovo
Mi smo lani platili 460.000 eura poreza i milijun i 100.000 eura plaća. Ja imam 11 soba i 2 restorana. Koliko je platio poreza primjerice neki Čeh koji ima 15 apartmana? Zaradio je čistih 300.000 eura, a kako on doprinosi hrvatskom društvu?
On plati čistačicama na crno. Uzme doma u Češku čistih 300.000 eura.
Dakle, to su stvarni problemi u turizmu.
Stvarni problemi u turizmu su i hoteli, odnosno njihov nedostatak. Mi imamo smještajnog kapaciteta u hotelima tek 9 i pol posto. U Grčkoj je to 71 posto. U Italiji 43 posto, u Španjolskoj 53 posto. U Francuskoj je potrošnja gosta 553 eura po danu, u Hrvatskoj 150 eura po danu. Ovaj iznos u Španjolskoj i Italiji iznosi 250 eura po danu. Je li to naš turizam? Mi kao ugostitelji smo zapravo manekeni, ali mi nismo realna slika hrvatskog turizma.
Hrvatska ima više od 70 posto smještajnog kapaciteta u domaćinstvma i to je taj vrući krumpir hrvatskog turizma kojeg se nitko neće uhvatiti. Dakle turiste treba odvesti u hotele. Treba ih registrirati. Svi ti ljudi trebaju platiti poreze", naglašava.
