Anušić najavio ispunjenje cilja: "Hrvatska će do 2027. početi izdvajati dva posto BDP-a za NATO"

NATO mora ubrzati i osnažiti pomoć Ukrajini, financijski i kroz proizvodnju streljiva i naoružanja i sada preuzima na sebe koordinaciju te pomoći, izjavio je u petak u Bruxellesu hrvatski ministar obrane Ivan Anušić.

tri vijesti o kojima se priča u tijeku Ogromna šteta UŽIVO Nakon katastrofe u Omišu traje borba za život ozlijeđenih: "Nije bilo grmljavine i žica, možemo sumnjati da je požar bio podmetnut" OBRAČUN U PODNE Pucnjava u trgovačkom centru u Zagrebu: Naoružani razbojnici napali zaštitare i oteli kovčeg s novcem, zaštitari zapucali Bez lijekova i obitelji Potresena liječnica: "To u životu nisam vidjela, tako strašan prizor – djeca bez inzulina, trudnice pred porodom..."

“Ključno je reći da se mora ubrzati i osnažiti pomoć Ukrajini, financijski i kroz proizvodnju streljiva i naoružanja. Veliki dio toga NATO sada preuzima na sebe”, rekao je Anušić po završetku sastanka ministara obrane NATO-a, posljednjeg ministarskog sastanka prije samita Saveza u Washingtonu sljedeći mjesec.

Anušić je pojasnio da se na ministarskom sastanku razgovaralo o brojnim inicijativama, koje će od sada koordinirati NATO, a što će se službeno usvojiti na samitu u Washingtonu. I glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg potvrdio je na konferenciji za novinare da Savez preuzima na sebe od Sjedinjenih Država koordinaciju opskrbe oružjem Ukrajine.

Pročitajte i ovo Uvjet za mir Šokantno priznanje čelnika Hamasa: "Nitko nema pojma koliko ih je još živo"

“S ovim naporima NATO ne postaje dionikom sukoba, ali će ti napori pojačati našu potporu Ukrajinu kako bi mogla ostvariti svoje pravo na samoobranu”, rekao je Stoltenberg.

Ministar Anušić je rekao da se članice NATO-a, među njima i Hrvatska, trebaju ponašati u skladu s novim okolnostima, a ne kao u proteklih 20-tak godina kada se smatralo da nema opasnosti i da se sigurnost sama po sebe podrazumijevala.

“Tada se naglasak nije stavljao na proizvodnju oružja i streljiva”, rekao je Anušić, dodajući da se mora promijeniti svijest o tome.

Najavio je da će Hrvatska ispuniti cilj koji je zacrtan na razini NATO-a o izdvajanju dva posto BDP-a za obranu, tri godine ranije nego što je planirano, dok drugi cilj o izdvajanju 20 posto obrambenog proračuna za modernizaciju već ispunjava.

Rekao je da je hrvatski obrambeni proračun od 2016. godine do danas povećan za 122 posto i sada iznosi milijardu i 178 milijuna eura, što je skoro 1,9 posto ukupnog BDP-a, da se Hrvatska obvezala do 2030. ispuniti cilj o izdvajanju dva posto za obranu, ali da će to sada ostvariti već 2027. godine.

Pročitajte i ovo Drugi krug Tko se u Gospiću drogira? Kandidati za gradonačelnika morali na test: Poznati i rezultati

Rekao je da su proizvodnu oružja streljiva nužni dugoročni ugovori jer nitko ne žele pokrenuti proizvodnju na temelju jednokratnog ugovora. Glavni tajnik Stoltenbeg je odbacio kao “apsurdan” prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina da će pristati na prekid vatre pod određenim uvjetima, između ostaloga, da se ukrajinske snage povuku se četiri ukrajinska područja.

“Ne trebaju se ukrajinske snage povlačiti s ukrajinskog teritorija, nego ruske. Taj prijedlog zapravo znači da bi Rusija trebala imati pravo da okupira još više ukrajinskog teritorija. To nije mirovni prijedlog, nego prijedlog za više agresije i okupacije”, rekao je Stoltenberg.