Blagdani su nekima opet donijeli obilje na stol dok drugi nastoje stišati jauke gladnih trbuha. Bi li im pomogla koja štruca od bačenih 135 tona kruha? A to je samo dio od ukupno 286.379 tona bačene hrane godišnje u Hrvatskoj dok istovremeno na rubu siromaštva živi čak 18,3 posto građana. Police socijalnih samoposluga zjape prazne, pučke kuhinje nemaju dovoljno zaliha. Potrebitih je sve više, a doniranje, iako primjetno raste, još nije na zadovoljavajućoj razini.
Prostora za poboljšanje u Hrvatskoj itekako ima, kao i primjera dobre prakse iz kojih se može učiti.
''Talijani su donijeli zakon o donacijama koji je već u prvoj godini primjene polučio rezultate. Njime su u detalje uredili odgovornost za doniranu hranu, porezna rješenja i pojednostavili procedure pri doniranju. Francuzi su išli na zakon koji je obavezao trgovce da moraju potpisati sporazume o trajnoj suradnji s humanitarnim organizacijama. Danci imaju vrlo organiziran volonterski sektor koji je odlično premrežen digitalnim rješenjima, Španjolska ima razgranatu i dobro opremljenu mrežu banaka hrane te značajne porezne olakšice za tvrtke koje doniraju''', istaknula je za DNEVNIK.hr Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu (EP) koja je bila izvjestiteljica EP-a za bacanje i sigurnost hrane, a zadužena je za reformu proizvodnje hrane u EU preko strategije "Od polja do stola''.
No da bi kod nas uopće bila primjenjiva slična rješenja, ističe da je potrebno stvoriti određene preduvjete - podići razinu opremljenosti posredničkih organizacija te stalno educirati građane.
Pročitajte i ovo
Prazne police socijalnih samoposluga, put prepun prepreka
Socijalne samoposluge, kojih je u Hrvatskoj 38, imaju važnu ulogu u suzbijanju siromaštva, no u svom radu susreću se s nizom prepreka, a ključne su oslanjanje isključivo na volontere i donacije, nedostatak skladišnog prostora i dostavnih vozila, poteškoće u financiranju, rast cijena hrane i drugih proizvoda. Svi ti problemi posebno su došli do izražaja zbog nastavka epidemije, koja je uz potrese dodatno doprinijela povećanju broja korisnika. Povrh svega, rad i financiranje socijalnih samoposluga nije niti zakonski regulirano.
I u sklopu Hrvatskog crvenog križa u 19 društava djeluju socijalne samoposluge, a u 14 društava djeluju i pučke kuhinje. Kako se stalno povećava broj korisnika, trebalo bi osigurati njihov stalni izvor financiranja. Društva pružaju i pomoć najranjivijim građanima kroz projekte za siromašne obitelji i pojedince te obilaze kućanstva u kojima žive osobe pogođene posljedicama potresa i epidemije, a i u okviru Hrvatskog Caritasa također djeluju socijalne samoposluge i pučke kuhinje.
''Nakon ukidanja plaćanja PDV-a na donacije 2015. doniranje u Hrvatskoj se nije značajno povećalo, a jedan od glavnih razloga je logistička neopremljenost humanitarnih organizacija. Nedostaje kamiona, skladišta, hladnjača i ljudi, a taj se segment organizacije sustava doniranja može sufinancirati iz EU fondova poput Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD). Van većih gradova je donatorima zapravo teško donirati kvarljivu hranu jer je nema tko preuzeti i adekvatno skladištiti'', upozorila je Borzan.
Donatore koči administracija
''Administrativni preduvjeti dodatno otežavaju doniranje hrane'', ističu iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) za DNEVNIK.hr: ''Subjekt koji donira hranu dužan je priložiti dokaze o registraciji pravne ili fizičke osobe (izvadak iz sudskog ili obrtnog registra, rješenje o registraciji Udruge, te dokaz o upisu objekta u Upisnik registriranih subjekata i objekata u poslovanju s hranom (izvod iz Upisnika registriranih subjekata i objekata u poslovanju s hranom) u skladu s posebnim propisima o hrani te osigurati posebno skladište samo za tu namjenu''.
''Zbog nepostojanja infrastrukturnih preduvjeta - zajedničkog skladišta, rashladnih uređaja i opreme za čuvanje hrane, u praksi se nerijetko događa da se hrana kojoj se bliži kraj roka upotrebe proda na akciji po vrlo niskoj cijeni, umjesto da bude donirana. Također postoje slučajevi kada poslovni subjekti doniraju hranu, ali zbog administrativnih prepreka i/ili potrebe da ostanu anonimni, službeno ne registriraju donacije, odnosno ne doniraju hranu putem registriranih posrednika'', objašnjavaju iz HGK-a.
Ističu da je ''uništavanje hrane sve rijeđe opcija jer i to predstavlja trošak te se pokazalo isplativije prodati je pod drugim uvjetima te ostvariti dobit, nego li je uništiti. Upravo je ova činjenica potaknula otvaranje socijalnih samoposluga u kojima građani niske platežne moći mogu kupiti hranu po nižoj cijeni nego što je to uobičajeno''.
Bacanju hrane treba stati na kraj
Iako ima obavezu prepoloviti količinu otpada od hrane do 2030. godine, bacanje hrane nije samo problem Hrvatske. U Europskoj uniji (EU), primjerice, godišnje se baci više od 90 milijuna tona hrane što je velik i višestruk izazov, ne samo s etičke i moralne, nego i s ekološke te ekonomske strane. A rješenja postoje. Jedno od njih je i osnivanje banke hrane, koja bi utjecala na smanjenje količine otpada od hrane i pomogla socijalno ugroženim građanima.
''Države, proizvođači hrane, poljoprivrednici i trgovci u svijetu vide banke hrane kao vrijedno rješenje za upravljanje otpadom i troškove povezane s odlaganjem inače sigurne hrane. Banke hrane stvaraju situaciju u kojoj svi dobivaju, preusmjeravajući višak sigurne hrane od proizvođača hrane gladnima, te pritom smanjujući negativne utjecaje na okoliš. Od osnivanja banke hrane mogu profitirati svi - humanitarne organizacije, proizvođači/trgovci i zajednica. Ako gledamo na to iz perspektive prehrambene industrije, banka hrane im pruža pomoć oko preuzimanja viška hrane te daljnju logistiku, odnosno distribuiranje dobrotvornim organizacijama. Nadalje, banka preuzima brigu oko skladištenja i daljnjeg transporta u uvjetima koje zahtijevaju sanitarni i drugi propisi o hrani'', objašnjava Borzan.
Iako se o banci hrane u Hrvatskoj govori već dugo, realizacija je još na čekanju. No, čini se da mu se sada ipak nazire kraj.
Pročitajte i ovo
Banka hrane napokon i u Hrvatskoj
''Hrvatska, konačno, s Bankom hrane stoji dobro. U tijeku su pripreme za raspisivanje natječaja za upravitelja Banke hrane, a sredstva su osigurana iz Fonda za oporavak EU. Da je moglo brže, jest, no svaki pomak treba pohvaliti'', istaknuo je za DNEVNIK.hr Zoran Grozdanov, koordinator Mreže hrane, platforme zajedničkog programskog djelovanja pravnih i fizičkih osoba s ciljem izgradnje učinkovitog nacionalnog sustava doniranja i distribucije hrane Hrvatskoj.
''Banka hrane u Hrvatskoj će biti organizirana regionalno - jedan prihvatni i distribucijski centar na nekoliko županija, po svakoj regiji'', objašnjava Grozdanov, a iz Ministarstva poljoprivrede su za DNEVNIK.hr najavili da će najkasnije do kraja lipnja ove godine biti objavljen javni natječaj.
''Do kraja godine očekujemo sklapanje ugovora, a realizaciju odabranih projekata do kraja 2023. Posrednici će imati mogućnost infrastrukturno opremiti svoje socijalne samoposluge, pučke kuhinje te skladišta za distribuciju donirane hrane, ali i pokrenuti i opremiti banke hrane u svojim županijama. Banke hrane bi prema ovom Programu započele s radom najkasnije početkom 2024. i preuzele ulogu koordinatora u doniranju hrane u svojoj županiji, a koja bi, između ostalog, uključivala organizacijske i koordinacijske aktivnosti u sustavu doniranja hrane te upravljanje u IT sustavu za doniranje hrane u županiji djelovanja'',
U planu je, kažu, i osnivanje Savjeta za koordinaciju rada banki hrane, kao tijela koje bi koordiniralo i pratilo razvoj banki hrane u Hrvatskoj, a čiji članovi bi bili sami županijski koordinatori, udruženja posrednika u lancu doniranja hrane te predstavnici Ministarstva poljoprivrede i drugih nadležnih tijela.
Pročitajte i ovo
Lopta je na terenu donatora
''Kad krenu prijave i pripreme za opremanje banaka hrane, bit će to veliki izazov za posrednike i/ili one koji se prijave da budu upravitelji. Stoga su sada potrebni ogromni napori posrednika da Banka hrane profunkcionira'', ističe Grozdanov uz napomenu da je sada sve na civilnom sektoru i donatorima.
''Čini mi se da je potrebno da civilni sektor postane poduzetniji, a donatori da postanu puno socijalno osvješteniji i da shvate da je hranu isplativije donirati nego bacati. Duboko vjerujem da će se oboje dogoditi s obzirom na to da civilni sektor ima itekako kapaciteta da napravi taj korak u kojemu će sam osmišljavati modele doniranja unutar Banke hrane s kojom nam predstoji zaista novo doba u doniranju'', poručuje Grozdanov.
U cilju što lakše i učinkovitije distribucije donirane hrane u sve dijelove Hrvatske, i HGK se zalagala za osnivanje banke hrane na regionalnom principu, čime bi se, kako ističu, ''omogućila preraspodjela hrane u dijelove zemlje gdje je otežan pristup socijalnim samoposlugama. Također, donatorima, odnosno subjektima u poslovanju s hranom, osigurala bi se nužna infrastruktura i smanjili administrativni troškovi''.
Nova budućnost doniranja
Ministarstvo poljoprivrede i dalje nastavlja svoj rad na razvoju e-doniranja: ''Ove godine će se nadograditi informacijsko rješenje proširivanjem na nove funkcionalnosti, a sve u smjeru poticanja uključivanja što većeg broja donatora i doniranja većih količina hrane''.
Projekt je to koji je spasio 284 tone donirane hrane, a od 2019. do danas u IT sustavu za doniranje hrane je registrirano 198 donatorskih profila i 100 profila posrednika u lancu doniranja hrane. Uspostavljen je Registar posrednika u lancu doniranja hrane (ima 127 posrednika) koji je javno dostupan na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede.
Pročitajte i ovo
Posrednici u lancu doniranja hrane su neprofitne organizacije, uglavnom organizacije civilnog društava i pravne osobe Katoličke crkve, koje djeluju putem socijalnih samoposluga, pučkih kuhinja i slično. Najzastupljeniji su gradska, općinska i županijska društva Hrvatskog Crvenog križa te biskupijski, nadbiskupijski i župni Caritasi, ali i organizacije civilnog društva koje se bave humanitarnim radom.
Daljnje unaprjeđenje sustava doniranja hrane provodit će se kroz reformsku mjeru Nacionalnog plana oporavaka i otpornosti 2021.-2026. pod nazivom ''Unaprjeđenje sustava doniranja hrane u RH'' ukupne vrijednosti od 32 milijuna kuna, a do kraja 2022. u planu je i donošenje novog Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane RH za novo razdoblje, od 2023. do 2028. godine.
