U hrvatskom jeziku vrijedi pravilo da se u ženskim imenskim formulama (za razliku od muških) prezimenane dekliniraju. Primjerice, osoba koja se zove Ivana Perić ima genitiv Ivane Perić, dativ Ivani Perić… (dok Ivan Perić ima oblike: G Ivana Perića, D Ivanu Periću...).
Iznimkasu ženska prezimena koja završavaju na -a jer se ona mogu sklanjati. Nije nimalo neobično govoriti o Ani Karenjini ili Mariji Jurić Zagorki, kao ni reći da se što nalazi u Ulici Milke Trnine. Uz spomenuta prezimena, na -a završavaju Jelaska, Truhelka, Rupena, Finka, Šimleša, Kesovija i mnoga druga.
Da zaključimo, može se upotrijebiti i jedan i drugi oblik, nijedno nije pogrešno.