Saznajte više o podrijetlu božićnih običaja - kada su stigli u Zagreb te kako su nekada izgledali u zagrebačkim građanskim obiteljima.

Galerija


U Muzej grada Zagreba stigli su ukrasi za božićno drvce iz dvadesetih godina prošlog stoljeća, iz jedne zagrebačke građanske obitelji.

Božić prije (Foto: Dnevnik.hr) - 4
Božić prije (Foto: Dnevnik.hr) - 2 Foto: DNEVNIK.hr

Vezani članci Slika nije dostupna O njima ne postoji snimljeni trag, ali godinama se prenose s koljena na koljeno Slika nije dostupna Kako se čuva božićna tradicija

Začuđujuće, no božićna drvca u dvadesetim godinama dvadesetog stoljeća u građanskim obiteljima, bila su novost.

"Iz Njemačke i Austrije se kićenje bora proširilo na ostali svijet. U Hrvatsku je došlo 1850-ih, uveli su ih plemićke obitelji, i postali nositelji nove tradicije, do tad smo imali samo badnjak i drvenu kladu koja bi gorila", govori Marina Perica Krapljanov, kustosica.

Prve jelke u Zagrebu su kićene u bidermajerskim interijerima, a prvo poznato okićeno drvce na svijetu zabilježeno je u Bremenu 1570. godine.

Ukrasima od prirodnih materijala poput orašastih plodova, pamuka, crvenih bobica, cimeta, se kitilo dugo, a i slatkišima. Tako su se u kontinentalnoj Hrvatskoj donedavno na drvcima mogli naći šećerni bomboni.

Kada je običaj tek došao k nama, kitila su se prvo bjelogorična drvca, tek nešto kasnije u modu dolazi crnogorično.

Božić prije (Foto: Dnevnik.hr) - 4
Božić prije (Foto: Dnevnik.hr) - 3 Foto: DNEVNIK.hr

Ukrašavanje domova za Božić nije potpuno bez jaslica. Obitelj Petan jedne ima već preko 100 godina.

"Ove jaslice su u našoj obitelji od 1960-ih, kad ih je mom mužu poklonila njegova majka, ona ih je dobila od svojeg tate 1940, a njezin tata ih je kupio 1915.", govori Višnja Petan.

Božić prije (Foto: Dnevnik.hr) - 4
Božić prije (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Foto: DNEVNIK.hr

Iako više ne šaljemo pisma, to nije spriječilo da božićne čestitke još uvijek, unatoč informatizaciji, putuju poštom. Prva je poslana također sredinom 19. stoljeća.

Božićne čestitke ulaze u širu upotrebu 1843. godine kada jedan bogati engleski poduzetnik daje tiskati prvu čestitiku i to u svibnju i one se počinju interno slati, što postaje unosni posao za tiskare. U Hrvatsku su došle nedugo nakon. Motivi su različiti, od sakralnih i djece koja kite bor pa do saonica, snijega, ali i dimnjačara, koji treba donijeti sreću u novoj godini.

Ako ste mislili slati ovog Božića samo SMS-ove i mailove, razmislite još jednom, papirnata čestitka je ipak nešto što ostaje zauvijek.