Jasna Omejec je četvrta predsjednica Ustavnog suda i prva žena na toj dužnosti. Prije nje na čelu suda su bili Jadranko Crnić, Smiljko Sokol i Petar Klarić.
Pročitajte i ovo
U New Yorku
Ukinuli zastarjeli zakon: "Ljudi često imaju složene odnose"
Kandidatura
Selak Raspudić službeno objavila kandidaturu za predsjednicu: Želi promijeniti Ustav
U Ustavni sud prvi je put imenovana u prosincu 1999., a na drugi osmogodišnji mandat izabrana je u prosincu prošle godine. Bila je dopredsjednica suda te u dva navrata zamjenica predsjednika suda.
Omejec je u Ustavni sud prvi put imenovana u prosincu 1999., a na drugi osmogodišnji mandat izabrana je u prosincu prošle godine. Bila je dopredsjednica suda te u dva navrata zamjenica predsjednika suda.
Za ustavnu je sutkinju izabrana iz redova sveučilišnih profesora pravnih znanosti, a na zagrebačkom Pravnom fakultetu i za vrijeme trajanja mandata obavlja dio nastavne djelatnosti. Objavila je više stručnih radova iz područja ustavnog prava i sudovanja, vladavine prava i zaštite ljudskih prava.
Za njenog zamjenika izabran je Aldo Radolović koji je na Ustavnom je sudu od prosinca prošle godine, a ranije je bio dugogodišnji sudac, predsjednik Županijskog suda u Puli i sveučilišni profesor.
Omejec: nužna promjena Ustavnog zakona o Ustavnom sudu
Nova predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec istaknula je u svom prvom obraćanju novinarima da je za unaprijeđenje rada najviše pravosudne institucije u državi nužna promjena zakona, posebno uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
"Ustavno sudovanje potrebno je postaviti na nove normativne temelje, a zapaženiji pomaci neće se postići bez novog ustavnog zakona o Ustavnom sudu", kazala je Omejec.
Omejec je ustvrdila da je sadašnji ustavni zakon prevladan te da bi novi bilo dobro donijeti do ljeta sljedeće godine. Stoga bi se, smatra, s organiziranjem širih stručnih rasprava trebalo krenuti već od rujna ove godine.
Nova predsjednica Ustavnog suda najavljuje da će se tijekom četverogodišnjeg mandata zalagati za podizanje ugleda i autoriteta suda, kao temeljne institucije za zaštitu ljudskih prava, ali i za unapređenje materijalnog i protokolarnog položaja sudaca koji bi se, smatra, prema privilegijama trebali izjednačiti barem sa saborskim zastupnicima.
Dodala je da će se zalagati i za jačanje međunarodne suradnje te bolju suradnju s medijima.