Zamjenica pučke pravobraniteljice: "Građani i dalje nisu dovoljno informirani ni o tome što je diskriminacija"

Petina hrvatskih građana bila je diskriminirana barem jednom u zadnjih pet godina. Pokazalo je to istraživanje koje je IPSOS proveo prošle godine u prosincu na uzorku od tisuću punoljetnih građana za Ured pučke pravoraniteljice Lore Vidović.

Pročitajte i ovo LJUDSKA PRAVA Pučka pravobraniteljica o presudi o smrti male Madine: ''Treba mijenjati sustav, o tome je govorio i Božinović'' SLOBODA GOVORA Pučka pravobraniteljica za Dnevnik Nove TV: ''Otvorili smo predmet vezan uz uhićenje zbog komentara o Plenkoviću''

Diskriminacija je najčešća na području rada i zapošljavanja te zdravstvene zaštite. Ipak, 68 posto diskriminiranih nije potražilo pomoć, najviše jer smatraju da se njihova situacija ne bi promijenila.

Broj pritužbi Uredu pučke pravobraniteljice raste iz godine u godinu.

"Ovo istraživanje objavljujemo u jednom specifičnom, iako ne izoliranom trenutku u kojem se nalazi naša zemlja, i to u vremenu kada je ustaški pozdrav proizašao iz Nezavisne Države Hrvatske i njezine rasističke, diskriminatorne ideologije, ponovo u učestaloj upotrebi. To je tako unatoč sudskoj praksi i propisima koji su na snazi", rekla je Lora Vidović, prilikom predstavljanja istraživanja.

Njena zamjenica, Tena Šimonović Einwalter, kaže da rezultati pokazuju da diskriminacije ima jako puno i da je ona značajan problem u hrvatskom društvu.

"Još dramatičniji podatak je da dvije trećine njih nije poduzelo ništa. To nam govori da građani i dalje nisu dovoljno informirani ni o tome što je diskriminacija, da je zakonom zabranjena, ni kome se mogu obratiti, ali i da nemaju vjeru u sustav i institucije", kaže Šimonović Einwalter, dodajući da im treba vratiti vjeru u to da se nešto može promijeniti.

Svega oko 50 posto ispitanika zna da u Hrvatskoj postoji zakon o suzbijanju diskriminijacije. Kako bi se situacija popravila iz Ureda pravobraniteljice poručuju da bi se njihove preporuke, koje daju u svojim godišnjim izvješćima, trebale početi primjenjivati. "Donošenje nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije sigurno bi bio korak u pravom smjeru. Ali i pri formuliranju budućih zakonskih prijedloga razmišljati o učinku propisa na pojedine skupine građana, primjerice starije osobe ili mlade, tako da suzbijemo diskriminaciju prije nego što do nje dođe, prije nego što imamo štetu", kaže Šimonović Einwalter.