Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Istraživanje agencije IPSOS provedeno u prosincu 2016. pokazalo je da je svaki peti hrvatski građanin bio diskriminiran bar jednom u posljednjih pet godina.


Petina hrvatskih građana bila je diskriminirana barem jednom u zadnjih pet godina. Pokazalo je to istraživanje koje je IPSOS proveo prošle godine u prosincu na uzorku od tisuću punoljetnih građana za Ured pučke pravoraniteljice Lore Vidović.

Vezani članci Slika nije dostupna Pučka pravobraniteljica poslala otvoreno pismo premijeru zbog izmjena Ovršnog zakona Slika nije dostupna Skandalozno: 8% Hrvata živi u ekstremnom siromaštvu, a svaki peti Hrvat liježe gladan

Diskriminacija je najčešća na području rada i zapošljavanja te zdravstvene zaštite. Ipak, 68 posto diskriminiranih nije potražilo pomoć, najviše jer smatraju da se njihova situacija ne bi promijenila.

Broj pritužbi Uredu pučke pravobraniteljice raste iz godine u godinu.

"Ovo istraživanje objavljujemo u jednom specifičnom, iako ne izoliranom trenutku u kojem se nalazi naša zemlja, i to u vremenu kada je ustaški pozdrav proizašao iz Nezavisne Države Hrvatske i njezine rasističke, diskriminatorne ideologije, ponovo u učestaloj upotrebi. To je tako unatoč sudskoj praksi i propisima koji su na snazi", rekla je Lora Vidović, prilikom predstavljanja istraživanja.

Njena zamjenica, Tena Šimonović Einwalter, kaže da rezultati pokazuju da diskriminacije ima jako puno i da je ona značajan problem u hrvatskom društvu.

"Još dramatičniji podatak je da dvije trećine njih nije poduzelo ništa. To nam govori da građani i dalje nisu dovoljno informirani ni o tome što je diskriminacija, da je zakonom zabranjena, ni kome se mogu obratiti, ali i da nemaju vjeru u sustav i institucije", kaže Šimonović Einwalter, dodajući da im treba vratiti vjeru u to da se nešto može promijeniti.

Svega oko 50 posto ispitanika zna da u Hrvatskoj postoji zakon o suzbijanju diskriminijacije. Kako bi se situacija popravila iz Ureda pravobraniteljice poručuju da bi se njihove preporuke, koje daju u svojim godišnjim izvješćima, trebale početi primjenjivati. "Donošenje nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije sigurno bi bio korak u pravom smjeru. Ali i pri formuliranju budućih zakonskih prijedloga razmišljati o učinku propisa na pojedine skupine građana, primjerice starije osobe ili mlade, tako da suzbijemo diskriminaciju prije nego što do nje dođe, prije nego što imamo štetu", kaže Šimonović Einwalter.