Samo 4,96 posto nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) ima poljoprivrednu naobrazbu, dok ostali imaju samo praktično iskustvo, podatak je koji je u četvrtak, u raspravi o prijedlogu Zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, zabrinuo saborske zastupnike.

Galerija


"Iluzorno bi bilo očekivati da će poljoprivredna savjetodavna služba to riješiti jer je riječ o malo širem problemu", rekao je nezavisni Tomislav Žagar (Klub Mosta). Kao rješenje predlaže povezivanje te službe s Ministarstvom obrazovanja i Agencijom za strukovno obrazovanje.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak uvjeren je kako će se predloženim izmjenama poboljšati stručna podrška za obavljanje djelatnosti, čime će se brže dostići standardi EU-a i povećati zapošljavanje u poljoprivredi.

Nužno je urediti sustav kako bi se podigla razina njihove stručnosti, kaže, jer je to jedini način da poljoprivrednici postanu konkurentniji u djelatnosti koju obavljaju.

HSS-ovac Željko Lenart tvrdi kako se predloženim zakonskim izmjenama ništa neće promijeniti, na terenu ima puno problema, a savjetnicima se, umjesto terenskog rada, nameće administrativni.

Založio se povećanje proračuna savjetodavnoj službi jer savjetnik mora imati sredstava kako bi došao do OPG-ova, organizirao predavanja i sl, a zbog niskih plaća brojni agronomi odlaze iz službe.

Zaboravili na ribare

Zakonom bi se, prema prijedlogu, trebao urediti sustav savjetovanja u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, a oporba je upozorila da bi se u nazivu službe trebalo naći i "ribarstvo".

"Toliko ste savjesno pisali prijedlog ovog zakona da ste na ribare posve zaboravili", zamjerio je SDP-ov Nenad Stazić.

Branko Hrg (Klub HDS, HSLS, HDSSB), iako podržava zakon, nije se složio s obrazloženjem da za njega nisu potrebna dodatna sredstva u državnom proračunu jer, ističe, na toj službi leži razvoj poljoprivredne proizvodnje.

Podsjetio je kako zaposlenici službe moraju obilaziti terene, raditi prekovremeno, organizirati seminare, pripremati programe...

Stazić smatra da će predloženim zakonom hrvatski poljoprivrednici dobiti samo novo vodstvo i novog ravnatelja te institucije i ništa više.

"U Hrvatskoj imamo inflaciju institucija koje su sami sebi svrha", kazao je dodajući kako će se predloženim zakonom u toj službi "napraviti čistka onih od prije, te će se 250 onih iz HDZ-a i HNS-a uhljebiti".

Svakog od 270 zaposlenih u toj službi, kaže, može biti sramota zbog hrvatskih građana koji su napustili Slavoniju.

"Hoćete nas vratiti u vrijeme ministra Jakovine zbog kojeg hrvatski seljaci i danas trpe posljedice", poručio mu je HDZ-ovac Stevo Culej.

"Ja nisam govorio o Tihomiru Jakovini... U socijalizmu seljaci nisu odlazilili iz Slavonije, a imali su putovnice, i mogli su. A kad Jakovinu spominjete, on je plaćao porez državi koji vi i vaša obitelj niste plaćali, a toliko ju volite", uzvratio mu je Stazić.

Tko plače za starim vremenima

HDZ-ovac Ivan Šipić Staziću je predbacio da plače za starim vremenima.

"Ne plačem ja nego slavonski seljaci jer je njima bilo bolje u vremenu o kojem govorimo... Jakovina je ministar za vrijeme kojeg seljaci nisu izvozili traktore i blokirali ceste", rekao je Stazić.

Tehnički rezultati zakonskih promjena bit će da ćemo imati nove ploče, memorandume, nova rješenja za nove načelnike, ravnatelja, zamjenika ravnatelja... je li to smisao? GLAS i HSU u pisanju tih rješenja neće 'držati lojtre'", poručila je Anka Mrak Taritaš (GLAS i HSU).

Zamjerila je i što u Saboru važne zakone predstavljaju državni tajnici, a ne resorni ministri, s iznimkom ministra financija Zdravka Marića.

"Ministar Marić, iako napadan, jedini svoje zakone brani u sabornici i u njoj je u stanju sjediti od jutra do navečer, dok drugi ministri nerijetko šalju državne tajnike, što govori koliko cijene nas zastupnike", poručila je Mrak Taritaš.

Državni tajnik Majdak zastupnicima je predstavio i prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim se raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem ponovno vraća općinama i gradovima, te nudi potpuno novi koncept raspolaganja zemljištem.

Predviđa se davanje zemljišta u zakup na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje. U zakup se može dati i privatno obraslo neobrađeno zemljište na pet godina, ako su vlasnici nedostupni, a zemljište se ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju.

Svaka općina ili grad mogu ograničiti maksimalnu površinu koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi, čime se želi spriječiti da mali broj gospodarstava dobije većinu raspoloživog zemljišta. U kontinentalnim županijama na prodaju idu parcele površine do 10 hekatra, u priobalju i na otocima do jednog hektara.

"To je jedan od najvažnijih reformskih zakona koji provode Vlada i Ministarstvo poljoprivrede, a predlaže se zbog neučinkovitosti postojećeg, koji je doveo do smanjenog korištenja poljoprivrednog zemljišta", rekao je Majdak.

"Možemo očekivati raznorazne katastrofe i treba nam akcijski plan"

10:18 - Anka Mrak Taritaš (Klub GLAS-HSU) istaknula je kako će posljedica ovih poplava biti klizišta.

"Hajdemo razgovarati što treba činiti. Održavati poljoprivredne površine, poljoprivredne kanala i prosjeke u šumama. To se ne čini na privatnim površinama, a bome ne čini ni država. Uloga nas svih je da ublažimo ako već ne možemo spriječiti, a mi u Saboru možemo to činiti preko zakona", kazala je.

10:12 - Marija Jelkovac (Klub zastupnika HDZ-a) rekla je kako je Vlada itekako svjesna problema s poplavama.

"Naravno da ljudima kojima je voda ušla u kuću to nije velika utjeha, no na tom velikom projektu zaštite i obrane od poplava se radi i vjerujem da će Vlada naći rješenje", istaknula je.

9:58 - Damir Mateljan iz SDP-a također se osvrnuo na poplave. Pozvao je Vladu i Hrvatske vode da učine nešto i da to učine odmah, da počnu graditi učinkoviti sustav obrane od poplava na području Karlovca i Ogulina.

"Za njega treba osigurati oko 300 milijuna kuna. To je puno manje od šteta koje su posredne i neposredne za građane siromašne Karlovačke županije", istaknuo je.

9:48 - Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida kazao je: "Šokantan je podatak da je prijavljeno 2,3 milijarde kuna šteta, a da je u proračunu osigurano samo 20 milijuna kuna. Od 2000. do 2007. štete su bile ukupno 1,3 milijarde kuna, a ove godine imamo 2,3 a godina još nije završila. Sitniš koji je predviđen za obeštećenje građana nipošto nije dovoljan."

Upozorio je da se rade projekcije o klimatskim promjenama te da se one trebaju primjenjivati u praksi.

"Klimatske promjene više nisu kuriozitet, možemo očekivati raznorazne katastrofe i trebamo akcijski plan kako bi se sredstva za obeštećenje građana osigurala na vrijeme", poručio je Sinčić.

9:34 - Sabor je počeo sa sedam zahtjeva za stankom, uglavnom vezanima uz poplave i klimatske promjene.

Hrvatski sabor u četvrtak će raspraviti nekoliko zakona iz resora poljoprivrede, među njima je i Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim se raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem ponovno vraća općinama i gradovima.

Prenošenje poslova raspolaganja s Agencije za poljoprivredno zemljište na općine i gradove trebalo bi povećati učinkovitost raspolaganja državnom zemljom te obradive poljoprivredne površine, očekuje Vlada koja je zakon predložila.

Temelj budućeg raspolaganja državnim zemljištem bit će Programi raspolaganja poljoprivrednim zemljištem koje će za svoje područje donositi općine i gradovi te Grad Zagreb uz mišljenje županije i uz suglasnost Agencije.

Zakon predviđa davanje zemljišta u zakup na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje. U zakup se može dati i privatno obraslo neobrađeno zemljište na pet godina ako su vlasnici nedostupni ili nepoznatog boravišta, a zemljište se ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, dakle zapušteno je, zakorovljeno, obraslo višegodišnjim raslinjem.

Ta je odredba uvedena kako bi se spriječilo širenje različitih bolesti i nametnika, poput vrlo aktualne bolesti zlatne žutice vinove loze koja uništava vinograde.

Svaka općina ili grad mogu u Programu raspolaganja ograničiti maksimalnu površinu koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi, time se želi spriječiti da mali broj gospodarstava dobije većinu raspoloživog zemljišta.

U kontinentalnim županijama na prodaju idu parcele površine do 10 hekatra, u priobalju i na otocima do jednog hektara.

Uveden je i limit koliko svako gospodarstvo može kupiti državne zemlje, na kontinentu je 50 hektara, u priobalju i otocima 5 hektara, precizira Ministarstvo poljoprivrede.

Sabor će raspravu o 'poljoprivrednom paketu', otvoriti raspravom o Prijedlogu zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, a zastupnike očekuju očitovanja i o Prijedlogu zakona o akvakulturi te o Konačnom prijedlogu zakona o zaštiti životinja. (N.C./Hina)