Rastu cijene, raste inflacija, a rastu i u javnom sektoru skromno i plaće ove godine. Međunarodni monetarni fond smatra da ne bi trebale više rasti. I tu nastaje problem.
"Na sadašnjem nivou mi bi trebali imati prosječnu plaču negdje oko 2200 eura, a mi imamo oko 1400, 1500 i koliko god ona sad raste hrvatskim građanima u prosjeku onih 60,70 posto bit će premalo i bit će nezadovoljni i to je hrvatska situacija", kaže bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić.
A te situacije svjestan je i sadašnji ministar financija Marko Primorac koji se i sam suočava s problemom nedostatka stručnih djelatnika.
"U Ministarstvu financija smo imali niz upražnjenih pozicija za koje nismo mogli više nikoga zaposliti. I trenutno postoji još nekoliko pozicija. Neću sad o detaljima za koje niz godina pokušavamo naći visoko kvalitetne, kvalificirane ljude i nemamo uopće izbora na ta mjesta se jednostavno nitko ne javlja", kaže.
Kako povećati plaće, a zadovoljiti preporuke MMF-a – prijedlog ima bivši ministar financija iz Vlade Zorana Milanovića - Slavko Linić.
"Rasteretiti plaće moramo prije svega za zdravstvene doprinose koji su sada preveliki i prebaciti ga na imovinu. Tada ćemo omogućiti rast plaća a ne opterećenje gospodarstva jer bruto plaća neće rasti. U isto vrijeme veća potrošnja omogućit će veću potražnju za hrvatskim robama".
U prava socijalno najugroženijih – ne treba zadirati smatra još jedan bivši ministar. No, treba razlučiti stvarno potrebite od onih koji to nisu i koji umjesto plaćanja grijanja ili stanarine – biraju plaćanje rata za automobile ili moderne tehnologije.
"Za ono što predstavlja klasične mjere socijalne politike morate prepoznati jednu petinu ili ne znam koji je to dio populacije kojoj treba pomoći a ostali naravno unutar svojih budžeta moraju naći prioritete", kaže Vedriš.
A prioritete – smatra dio okupljenih stručnjaka u Opatiji mora naći i država koja trenutačno muku muči s niskom produktivnošću, demografskom katastrofom i inflacijom.
Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista poručuje:
"Ne možemo dopustiti da životni standard padne, a da na taj način kažemo imamo dobitke kao nacija. Nacija može imati dobitke samo usklađenim razvojem i rastom gdje će onaj najslabiji dio lanca – moramo njega osnažiti, a to ne možemo s ovom razinom produktivnosti", kaže.
Slijedeća dva dana ekonomisti i gospodarstvenici pokušat će iznaći rješenje za stanje u državi koje je bolje nego prije, ali je još daleko od onog kakvo bi trebalo biti.
