Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Svjetska speleološka organizacija (UIS) obilježila je pola stoljeća postojanja u Postojni, gdje je osnovana i gdje ima sjedište, a u sljedećih pola stoljeća speleolozi svoja istraživanja planiraju proširiti na Mars.


I dok su na manifestaciji koja je uključivala niz znanstvenih događaja, stručnih ekskurzija i radionica zapaženo sudjelovali i hrvatski speleolozi, hrvatska administracija je ocijenjena kao prepreka UNESCO-vu projektu zaštite Dinarskog krša, najveće takve vrijednosti u svijetu.

Povratak na mjesto osnutka

Ceremonijal svečanosti održan je Koncertnoj dvorani Postojnske jame, uz fanfare i živopisne svjetlosne efekte, pred oko 200 sudionika iz cijelog svijeta. Predsjednik UIS-a, koreanski geolog Kyung Sik Woo, istaknuo je da je UIS kao član Međunarodnog vijeća za znanost jedina organizacija odgovorna za neposredna istraživanja podzemlja.

INVESTICIJA 'NA HRVATSKI': Projekt od pola milijuna eura zapeo u administraciji

UIS će se ubuduće jače posvetiti paleoklimatologiji te će kroz istraživanje siga, sedimenata tla i naslaga leda u pećinama nastojati dati veći doprinos istraživanju klimatskih promjena u prošlosti, te biološkim istraživanjima koje omogućuju pećine kao postojan okoliš. Također, kazao je da će UIS zatražiti od UN-a da se 2021. proglasi godinom krša i pećina.

Od 366 speleologa koji su nazočili utemeljenju UIS-a prije pola stoljeća, svečanosti obljetnice nazočilo ih je troje, među kojima i hrvatski speleolog Vlado Božić iz Zagreba, aktualni 79-godišnji urednik časopisa Speleolog.

Iako je današnji UIS mnogo jači i po broju članova te stručnoj i znanstvenoj produkciji, čija su otkrića nerijetko predmet vrlo popularnih priloga vodećih svjetskih medija, za njegovu obljetnicu političari su pokazali znatno manje zanimanja nego prije 50 godina. Tada je skup pozdravio prvi Titov suradnik Edvard Kardelj, dok 50. obljetnici, premda je bila pod pokroviteljstvom slovenskog predsjednika Boruta Pahora, nije pribivala ni jedna osoba u rangu ministra, primijećeno je među novinarima.

Granice ljudski duh, a ne Jupiterov mjesec

U okviru znanstveno-stručnog dijela obljetnice, predstavljeno je više desetaka radova širokog interesnog raspona od povijesti speleologije, trenutnih glavnih znanstvenih problema i dostignuća do projekcije razvoja speleologije.

Američki geolog George Veni, direktor Nacionalnog instituta za istraživanje krša i pećina, kazao je da će u prvom dijelu toga razdoblja nedostupne dijelove špilja snimati laserski snimači s malih letjelica dronova, a da će se u nešto daljoj budućnosti speleolozi pozabaviti jamama na Marsu, a možda i na Jupiterovu mjesecu Europi, na kojoj je zapažen najveći speleološki objekt u Sunčevu sustavu.

Tehnički napredak bitno određuje zbivanja u speleologiji, ali će istraživanje pećina i dalje do granica podzemlja i same znanosti voditi nesavladivi ljudski duh, zaključio je Veni.

Obilježavanje obljetnice organizirano je kao posljednji dan znanstveno-stručnog skupa 23. Međunarodna karstološka škola klasičnog krša, koja je održana od 15. do 21. lipnja. Organizator je Institut za istraživanje krša iz Postojne, jedan od najuglednijih među institucijama te vrste u svijetu. Institut je također organizator Postdiplomskih studija iz znanosti o kršu (karstologije), jedinih u svijetu, a ujedno je karstološko središte UNESCO-a. Taj institut je i poticatelj ustanovljivanja Međunarodne karstološke akademije te priprema osnutak karstološkog laboratorija Europske unije.

Šetnje pored podzemne rijeke

U okviru skupa organizirane su četiri stručne ekskurzije na kojima su sudionici razgledali istaknute pojave iz povijesti istraživanja krša, aktualnih dosega znanosti i upotrebe podzemlja. Pratili su podzemne rijeke Pivku i Unicu te njihovo okružje, kao i podzemni tok rijeke Reke od ponora u Škocjanskim jamama od izvora Timovo u Trstu.

Posjetili su turističke špilje: UNESCO-vo dobro Škocjanske jame koja je netom prošla obnovu turističke infrastrukture vrijednu 1,6 milijuna eura, i najstariju turističku pećinu u svijetu Vilenicu u Sloveniji, te talijansku jamu Grotta Gigante, jednoprostorni speleološki objekt zapremine 365 tisuća prostornih metara. Ta je jama i važna znanstvena postaja s jedinstvenim seizmografom, dvostrukim njihalom visine 95 metara koji registra i najudaljenije potrese.

Hrvatska nije odgovorila na UNESCO-ov "upstream" projekt

U sklopu skupa održana je radionica o Dinarskom kršu i UNESCO-u. Vodeći svjetski stručnjak za zaštitu krša Paul Williams objasnio je da Svjetska organizacija za očuvanje prirode (IUCN) potiče zemlje domaćine da zbog iznimnih vrijednosti njihove prirode serijski upišu Dinarski krš na UNESCO-vu listu.

S tim razlogom UNESCO je pokrenuo "upstream" projekt kako bi dao prednost zaštiti Dinarskog krša, ali se neke zemlje nisu uspjele pokrenuti i blokirale su projekt, pa se UNESCO povukao iz njega, kazao je.

Direktorica slovenskog Ureda za UNESCO Marjutka Hafner kazala je kako Slovenija nastavlja pripreme četiri svoja lokaliteta kao samostalna zemlja. Na pitanje hrvatskog speleologa i profesora sa zagrebačkog PMF-a Nenada Buzjaka kakav je stav iskazala Hrvatska, Marjutka Hafner kazala je da je Hrvatska na političkoj razini prihvatila projekt, ali da nije napravila prijedlog za privremenu listu UNESCO-a.

Ističući prednosti serijskog upisa više zemalja istodobno, Williams je naglasio da on dopušta zaštitu više istovrsnih pojava, no ako jedna od zemalja u taj proces ide prije drugih, ostale će biti onemogućene u zaštiti istovrsnih pojava. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook