'Hrvatska još uvijek nije destinacija za imigrante'

Hrvatska, iako članica Europske unije, još uvijek nije postala zemlja destinacija za imigrante, koji su kod nas većinom u tranzitu, u potrazi za boljim životom na Zapadu, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić koji je u četvrtak, povodom Međunarodnog dana migranata, posjetio tražitelje azila i azilante u Integracijskoj kući Hrvatskog Crvenog križa.

Pročitajte i ovo Statistika Tko je prosječni hrvatski kriminalac, koje je dobi i zbog čega završi iza rešetaka? Pokrenuti novi letovi Poznati tabloid nahvalio našeg velikog konkurenta: "Znatno su jeftiniji od Hrvatske, a nakon multimilijunskog ulaganja postali su mali Monako"

S obzirom da broj migranata u svijetu stalno raste, Ostojić je upozorio da će se Hrvatska vrlo skoro morati suočiti s problemom velikog broja tražitelja azila.

Tijekom posjeta Integracijskoj kući HCK-a u razgovoru s azilantima i osobama pod supsidijarnom zaštitom obećao im je i skoro rješavanje problema njihova sustavnog učenja hrvatskog jezika te bolje dostupnosti zdravstvene zaštite, na koju imaju zakonsko pravo.

Od stupanja na snagu Zakona o azilu 1. srpnja 2004., u Hrvatskoj je azil zatražila 4401 osoba. Od toga je tek njih 117 ostvarilo status izbjeglice, što kroz status azila, što kroz status supsidijarne zaštite.

Uhvaćena skupina krijumčara ljudi: Preko Hrvatske prebacivali strane migrante!

Prema Zakonu o azilu, izbjeglice imaju pravo na boravak, smještaj, rad, zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb.

Centar za mirovne studije na Međunarodni dan migranata upozorio je kako, unatoč zajamčenim pravima, mnoge izbjeglice danas u Hrvatskoj ne ostvaruju brojna od temeljnih prava, poput osiguranog tečaja hrvatskog jezika, besplatnog pohađanja osnovne škole za odrasle, osiguranog prevođenja kod posjeta liječniku, kvalitetnih stambenih rješenja i sustava priznavanja obrazovnih kvalifikacija.

Maja Kadoić, stručna suradnica za integraciju stranaca, posebno je naglasila probleme u domovima zdravlja u kojima azilante često ne prepoznaju kao kategoriju ljudi koja ima zakonsko pravo na zdravstvenu zaštitu.

Problem je i zapošljavanje imigranata u situaciji u kojoj i hrvatski državljani teško pronalaze posao, ističe Kadoić.

Broj migranata stalno raste

Često su to, kaže, osobe koje nisu sa sobom ponijele dokumente o završenom školovanju, te ih se na tržištu rada tretira kao osobe bez ikakvih kvalifikacija. U slučaju da ne nađu posao, ne mogu snositi troškove stanovanja i režija, pa, nakon dvije godine programa plaćene integracije, nerijetko završavaju u smještaju za beskućnike.

HOROR U SOČIJU: Ovo su priče deportiranih srpskih radnika

U Integracijskoj kući Hrvatskog Crvenog križa tražitelji azila, azilanti i osobe pod supsidijarnom zaštitom, iz Turske, Gruzije, Kazahstana, Pakistana, Somalije i Nigerije, prikazali su svoje aktivnosti, te upoznali ministra Ostojića s izazovima s kojima se susreću nakon dolaska u Hrvatsku. Gostima su pokazali i svoje kreativne radionice, iznijeli iskustva u učenju hrvatskog jezika i integraciji.

Opća skupština Ujedinjenih naroda 2000. proglasila je 18. prosinca Međunarodnim danom migranata, dan kada je 1990. usvojena Konvencija o zaštiti prava migrantskih radnika i članova njihovih obitelji.

Na Međunarodni dan migranata skreće se pozornost javnosti na značajan doprinos koji migranti daju gospodarstvu i napretku svojih zemalja i zemalja u koje migriraju, te se naglašava važnost poštivanja njihovih ljudskih prava i osiguravanja uvjeta života dostojnog čovjeka.

Broj migranata u svijetu stalno raste, a od 232 milijuna osoba koji žive izvan svoje zemlje prema podacima UN-a, veliki broj nema pristupa osnovnim socijalnim pravima. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook