'Odluka sudskog vijeća blamaža je za haški sud'

Tužiteljstvo je naime tražilo da se Hrvatskoj izda subpoena zbog navodnog skrivanja tzv. topničkih dnevnika što je sudsko vijeće odbilo.

Pročitajte i ovo Karamarko zadovoljan 'Ni haški tužitelj neće imati razloga reći da ne surađujemo' Nisu potrebni Topnički dnevnici: Vlada nastavlja potragu

tri vijesti o kojima se priča Andaluzija gori VIDEO Vatrena apokalipsa u Španjolskoj: Mrtve nalaze u zapaljenim vozilima, tisuće bježe pred buktinjom upozorenje roditeljima Dijete ostalo zaključano u automobilu na svadbi, intervenirali zagrebački vatrogasci Eurojackpot Sreća mu se osmjehnula: Igrač iz Hrvatske uplatio dva eura pa osvojio velik iznos

'Sudsko vijeće donijelo je odluku u skladu s dokazima koji su izvedeni pred Sudom u protekle 2 i pol godine i ova odluka ima isključivo procesnu, a nikako političku premisu. Jedini politički efekt kojeg sa sigurnošću možemo utvrditi nakon ovakve odluke suda je taj da je sud odbivši zahtjev tužitelja i obvezujući nalog Hrvatskoj vjerojatno spriječio tužitelja da od Europske unije traži bilo kakve sankcije za Hrvatsku', tvrdi Ivana Petrović, urednica vanjske politike Informativnog programa Nove TV. 

Dodaje da je Vijeće suca Oriea jasno pokazalo da u procesnom smislu tzv. topnički dnevnici nisu relevantni, odnosno da njihova dokazna težina nije bitna za njegovu konačnu presudu koju će do kraja godine donijeti u predmetu Oluja.

'Priča o topničkim dnevnicima od početka je jedna velika politička opsjena. Ti dokumenti nisu spominjani ni traženi tijekom istražnog postupka, nisu spominjani u optužnici, nisu spominjani u vodnim riječima. Oni su se jednostavno 'dogodili' nakon što je pred Sudom deklasiran jedan od ključnih svjedoka optužbe, kanadski general Andrew Leslie' naglašava urednica Petrović. Ističe da je mjesec dana nakon toga zamjenica britanskog envoya u Vijeću sigurnosti počela je spominjati 'ključne dokumente u predmetu Oluja'. 'Hrvatska politika i diplomacija tu su po stoti put pale na ispitu, trebalo im je pola godine da shvate kako se od Hrvatske nešto traži. Krenulo je loptanje s vjerodostojnosti države, jer prvo su govorili da toga nema, a potom da ima 23 dokumenta koja se istražuju', kaže Petrović.

'Krenulo se u procesuiranje topnika iz Oluje, na temelju njihovih diplomskih radova ili pak zaostalih pozicijskih karata i sličnih nebitnih papira koji su pronađeni u pretresima. Ključ cijele priče je da haaško tužiteljstvo od početka ima sve što mu je potrebno, samo je pitanje kako dokumente koje su dobivali 'na crno' od raznoraznih likova u ovoj zemlji sada pred Sudom legalizirati', zaključuje. Petrović naglašava da je poznato da iz Hrvatske ništa ne može, odnosno ne bi smjelo otići u Haag bez ovjere države. 'Time bi se Hrvatska trebala baviti pitanjem tko je, na koji način i s kojim motivom haaškom tužitelju protuzakonito dostavljao raznoraznu dokumentaciju, a ne tražiti Alisu u zemlji čudesa', kaže.

'Stoga ne znam u kojoj će se mjeri i hoće li se uopće ova odluka sudskoga vijeća zrcaliti u političkim odlukama Europske unije.U zaključcima iz Luxemburga od lipnja ove godine jasno stoji da su topnički dnevnici mjerilo za zatvaranje poglavlja 23 o pravosuđu. Jer za Vijeće EU ministara važno je mišljenje tužitelja, a ne Suda. Što je potpuni paradoks. Ali nije problem u njima, problem je u Hrvatskoj koja sve to poslušno gleda i provodi', kaže Petrović. Podsjeća da Hrvatska 'politička elita' nikad nije koristila sva legitimna sredstva prava i diplomacije da sve te paradokse ospori pred Vijećem sigurnosti ponajprije koje je osnivač Suda. 'Štoviše, Hrvatska nije pred tim istim Vijećem pokrenula pitanje arhiva Europske unije i g. Javiera Solane koji je sudu odbio dostaviti dnevnike europskih promatrača iz kolovoza 1995. U finalni žrvanj 'haške politike' Hrvatska je ušla 2002., u trenutku kad se nije usprotivila britanskoj diplomaciji, koja je uložila sve napore da generala Gotovinu naknadno ubaci u rezoluciju Vijeća sigurnosti i izjednači ga s Karadžićem i Mladićem', zakljućuje Ivana Petrović.

'Blamaža za haški sud'

'Odluka haškog sudskog Vijeća kojom priznaje da je nemoguće dokazati postojanje topničkih dnevnika blamaža je za haški sud, a ne za hrvatsku Vladu', rekao je za Dnevnik.hr politički analitičar Davor Gjenero i pojasnio kako u ovom slučaju postoje dvije razine. 'Prva se odnosi na činjenicu da je određena dokumentacija uistinu postojala te da je uništena. Tu Hrvatska ima obavezu rasčistiti neke stvari i riještiti ih', objašnjava.

Dodaje kako se druga razina odnosi na problem funkcioniranja haškog tužiteljstva, bilo u Hrvatskoj ili u svijetu, a to je činjenica da je mišljenje tužitelja iznad mišljenja sudskog Vijeća te da ono prednjači u odluci jesu li kriteriji ispunjeni ili ne. 'Naša Vlada nije mogla ništa drugo nego provesti ozbiljnu istragu da dokaže kako doista traži spornu dokumentaciju. Optužbe na račun Vlade sada ne bi bile u redu jer se ona nije mogla drugačije ponašati u toj situaciji', kaže Gjenero. 

>> Haag: Nije moguće utvrditi postojanje topničkih dnevnika

Ističe kako je rasplet oko slučaja topnički dnevnici prije svega blamaža haškog tužiteljstva. 'Ovo nije prvi slučaj da su im se dogodile takve stvari', kaže i naglašava da je problem i u tome što je sada jasno da Haag neće uspjeti odigrati ulogu kakva mu je namijenjena, a koja se odnosi na suočavanje s prošlošću na ovim prostorima. 'Tu je puno više napravilo naše sudstvo, točnije, sutkinja Šarić iz Rijeke i sudac Mrčela iz Zagreba', tvrdi Gjenero i još jednom ističe kako je ovom odlukom haškog sudskog Vijeća dana vrlo loša ocjena haškom tužiteljstvu.