Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Očekuje se da će Europska komisija sljedeći tjedan predložiti izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita nakon što je u prošloj godini ostvaren rekordno nizak proračunski deficit i potvrđen trend smanjenja javnog duga.


Postupak prekomjernog deficita (EDP) korektivni je mehanizam EU-a, osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod tri, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.

Vezani članci Gašenje cigarete (Foto: Dnevnik.hr) Od 1. travnja veće trošarine na cigarete, sokove i alkohol: Evo koliko će poskupjeti Ministar financija Zdravko Marić Zdravko Marić o novim ekonomskim mjerama: Zbog koronavirusa se odgađaju brojna plaćanja

Hrvatska je u Postupku prekomjernog deficita od siječnja 2014. godine, kada je Vijeće EU-a dalo rok da se proračunski deficit do kraja 2016. svede na 2,7 posto.

Hrvatska je prošle godine znatno premašila taj cilj i snažno smanjila proračunski deficit na 0,8 posto BDP-a sa 3,4 posto iz 2015. godine. Prema proljetnim ekonomskim prognozama Europske komisije, hrvatski deficit bi se ove godine mogao povećati na 1,1 posto BDP-a, uglavnom zbog utjecaja porezne reforme, dok bi 2018. trebao pasti na 0,9 posto. Javni dug trebao bi u ovoj godini pasti s prethodnih 84,2 na 81,9 posto BDP-a, a iduće bi godine mogao skliznuti na 79,4 posto, piše Lider.

Na pitanje hoće li RH izaći iz procedure prekomjernog deficita Ministar financija Zdravko Marić u emisiji Poslovni tjedan Hrvatskog radija, odgovorio je da su očekivanja velika jer je mnogo preporuka ispunjeno, ili smo bili mnogo bolji.

"Naši su deficiti 2014. bili više 17 mlrd. kuna, a 2015. godine 3 mlrd. kuna. Smanjili smo javni dug i on nastavlja padati", istaknuo je Marić.

Vujčić: "Politička kriza ne bi trebala utjecati na gospodarski rast"

Guverner HNB-a Boris Vujčić kazao je da politička kriza ne bi trebala utjecati na gospodarski rast.

Objasnio je i da se preporukom bankama da se promjenjive kamatne stope mijenjaju u fiksne potrošače želi zaštititi od kamatnog rizika. Kamatne stope danas su na povijesno niskim razinama, dok je ukupan iznos kredita velik.

"Postoji vjerojatnost da kamate rastu. Za one koji imaju dugi rok kredita rizik je veći i bilo bi dobro da razmisle o mogućnosti zaštite od kamatnog rizika. Na trenutačnu stopu stambenih kredita kamatna je stopa viša od 4,8%, a danas se odobravaju oni od 4 - 4,5%", rekao je. HNB želi da banke ponude mogućnost refinanciranje kredita. "Ako banke odluče ne poslušati našu preporuku, HNB će obavijestiti njihove klijente o drugim bankama koje provode našu preporuku", naglasio je Vujčić.