Otkrivamo hoće li kamate na kredite građana nastaviti padati

U zadnjih nekoliko godina kamate na kredite, kako one kratkoročne, tako i dugoročne/stambene, pale su i za nekoliko postotnih bodova, što u praksi znači i smanjenje rate za par stotina kuna. Upitali smo financijskog analitičara Zdeslava Šantića što je tomu razlog te hoće li se takav trend nastaviti.

Pročitajte i ovo Oporba ima rješenje? U Hrvatskoj 400.000 praznih stanova, a cijene nikad više: Dnevnik Nove TV doznaje koliko su porasle u posljednje dvije godine ZADUŽIVANJE I PREŽIVLJAVANJE Strah od recesije, što je to? U cijeloj Europi pali krediti, samo Hrvati stisnuli gas!

"Trend pada aktivnih kamatnih stopa na domaćem bankarskom tržištu prisutan je već duže vremena, a rezultat je pada cijene izvora financiranja banaka te jačanja konkurencije u uvjetima izostanka značajnije potražnje za kreditima od strane privatnog sektora. S druge strane, visok rizik plasmana te iznadprosječno visoki regulatorni troškovi smanjili su prostor za smanjenje kamatnih stopa na kredite u promatranom razdoblju", kazao je Šantić.

Istaknuo je kako tijekom ove godine ne očekuje značajnije promjene kamatnih stopa na europskim financijskim tržištima, a posljedično i na domaćem tržištu. "Ipak, eventualne naznake promjene aktualne monetarne politike Europske središnje banke (ECB) mogle bi rezultirati i blagim pritiscima na rast međunarodnih referentnih kamatnih stopa.

Naime, iako se ne očekuje rast ECB-ove ključne kamatne stope u 2017., u drugoj polovici ove godine moguće je očekivati da ojačaju očekivanja o povlačenju dijela nekonvencionalnih mjera ekspanzivne monetarne politike, što bi moglo dovesti do blagog rasta EURIBOR-a."

Po nekim projekcijama, iduće bi godine kreditni rejting Hrvatske trebao biti poboljšan. Upitan kako bi se to moglo odraziti na postojeće i nove kredite građanstva, Šantić odgovara: "Očekujemo da bi uz smanjenje percepcije makroekonomskih rizika za Hrvatsku, prvenstveno kroz sređivanje stanja u javnim financijama te jačanje potencijala gospodarskog rasta, kao i smanjenje rizika plasmana, pritisci rasta EURIBOR-a trebali biti ublaženi.

'Očekujemo da bi uz smanjenje percepcije makroekonomskih rizika za Hrvatsku, prvenstveno kroz sređivanje stanja u javnim financijama te jačanje potencijala gospodarskog rasta, kao i smanjenje rizika plasmana, pritisci rasta EURIBOR-a trebali biti ublaženi.'

Nadalje, daljnji rast domaće depozitne baze uz pad pasivnih kamatnih stopa te trenutna ekspanzivna politika HNB-a, kao i povećanje operativne efikasnosti banaka, ukazuje kako je moguće očekivati nastavak dosadašnjih trendova na domaćem bankovnom tržištu u kratkom roku po pitanju kretanja kamatnih stopa".

Hrvatska je visoko eurizirana zemlja i velik broj stanovništva i dalje ima kredite uz valutnu klauzulu u eurima. No, u zadnje se vrijeme moglo čuti da bi zbog mogućnosti povećanja EURIBOR-a bilo sigurnije kredite dizati u domaćoj valuti. Za DNEVNIK.hr Šantić je na tu temu kazao: "Prilikom zaduživanja važno je procijeniti rizike i cijenu kredita na individualnoj osnovi. Naime, osim kamatnog rizika, mogućnosti promjene cijene zaduženja, potrebno je voditi računa i o valutnom riziku, odnosno mogućnosti promjene vrijednosti valute zaduženja u odnosu na valutu u kojoj se ostvaruju prihodi.

Međutim, kada govorimo o zaduženju u euru potrebno je uzeti u obzir visoku razinu stabilnosti domaće valute u odnosu na euro. Također, dio građana i poduzeća ostvaruju prihode u stranoj valuti, npr. od turističke djelatnosti. Nadalje, ne smijemo zaboraviti niti visok stupanj euriziranosti pa se primjerice cijene nekretnina u Hrvatskoj izražavaju u eurima".