U zadnjih nekoliko godina kamate na kredite, kako one kratkoročne, tako i dugoročne/stambene, pale su i za nekoliko postotnih bodova, što u praksi znači i smanjenje rate za par stotina kuna. Upitali smo financijskog analitičara Zdeslava Šantića što je tomu razlog te hoće li se takav trend nastaviti.
Pročitajte i ovo
"Trend pada aktivnih kamatnih stopa na domaćem bankarskom tržištu prisutan je već duže vremena, a rezultat je pada cijene izvora financiranja banaka te jačanja konkurencije u uvjetima izostanka značajnije potražnje za kreditima od strane privatnog sektora. S druge strane, visok rizik plasmana te iznadprosječno visoki regulatorni troškovi smanjili su prostor za smanjenje kamatnih stopa na kredite u promatranom razdoblju", kazao je Šantić.
Istaknuo je kako tijekom ove godine ne očekuje značajnije promjene kamatnih stopa na europskim financijskim tržištima, a posljedično i na domaćem tržištu. "Ipak, eventualne naznake promjene aktualne monetarne politike Europske središnje banke (ECB) mogle bi rezultirati i blagim pritiscima na rast međunarodnih referentnih kamatnih stopa.
Naime, iako se ne očekuje rast ECB-ove ključne kamatne stope u 2017., u drugoj polovici ove godine moguće je očekivati da ojačaju očekivanja o povlačenju dijela nekonvencionalnih mjera ekspanzivne monetarne politike, što bi moglo dovesti do blagog rasta EURIBOR-a."
Po nekim projekcijama, iduće bi godine kreditni rejting Hrvatske trebao biti poboljšan. Upitan kako bi se to moglo odraziti na postojeće i nove kredite građanstva, Šantić odgovara: "Očekujemo da bi uz smanjenje percepcije makroekonomskih rizika za Hrvatsku, prvenstveno kroz sređivanje stanja u javnim financijama te jačanje potencijala gospodarskog rasta, kao i smanjenje rizika plasmana, pritisci rasta EURIBOR-a trebali biti ublaženi.
'Očekujemo da bi uz smanjenje percepcije makroekonomskih rizika za Hrvatsku, prvenstveno kroz sređivanje stanja u javnim financijama te jačanje potencijala gospodarskog rasta, kao i smanjenje rizika plasmana, pritisci rasta EURIBOR-a trebali biti ublaženi.'
Nadalje, daljnji rast domaće depozitne baze uz pad pasivnih kamatnih stopa te trenutna ekspanzivna politika HNB-a, kao i povećanje operativne efikasnosti banaka, ukazuje kako je moguće očekivati nastavak dosadašnjih trendova na domaćem bankovnom tržištu u kratkom roku po pitanju kretanja kamatnih stopa".
Hrvatska je visoko eurizirana zemlja i velik broj stanovništva i dalje ima kredite uz valutnu klauzulu u eurima. No, u zadnje se vrijeme moglo čuti da bi zbog mogućnosti povećanja EURIBOR-a bilo sigurnije kredite dizati u domaćoj valuti. Za DNEVNIK.hr Šantić je na tu temu kazao: "Prilikom zaduživanja važno je procijeniti rizike i cijenu kredita na individualnoj osnovi. Naime, osim kamatnog rizika, mogućnosti promjene cijene zaduženja, potrebno je voditi računa i o valutnom riziku, odnosno mogućnosti promjene vrijednosti valute zaduženja u odnosu na valutu u kojoj se ostvaruju prihodi.
Međutim, kada govorimo o zaduženju u euru potrebno je uzeti u obzir visoku razinu stabilnosti domaće valute u odnosu na euro. Također, dio građana i poduzeća ostvaruju prihode u stranoj valuti, npr. od turističke djelatnosti. Nadalje, ne smijemo zaboraviti niti visok stupanj euriziranosti pa se primjerice cijene nekretnina u Hrvatskoj izražavaju u eurima".
-
Uzela blagajnuVIDEO Objavljena šokantna snimka iz kluba smrti na skijalištu: Ljudi očajnički traže pomoć, a vlasnica bježi s novcem?
-
STRAVA NA RIJECIDječak poginuo u pomahnitalom napadu: "Odvukao ga je ispod površine, a brat i prijatelji nemoćno su gledali"
-
Objavljena upozorenjaSmrznut ćete se od samog pogleda na temperature u Hrvatskoj: Jedno je mjesto posebni rekorder
