Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatska i Srbija moraju surađivati u rješavanju stambenog zbrinjavanja izbjeglica, rekla je u Zagrebu posebna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za primjereno stanovanje Raquel Rolnik.


Rolnik je novinarima predstavila nacrt izvještaja koji će podnijeti Ujedinjenim narodima, o problemima u primjerenom stambenom zbrinjavanju 'bivših i sadašnjih izbjeglica, prognanika, naseljenika, povratnika i drugih ljudi koji žive u Hrvatskoj'. U izvještaju se govori o integraciji izbjeglica u zemljama u kojima sada borave i/ili njihovu povratku u Hrvatsku, a na novinarsko pitanje što je poželjnije, integracija ili povratak, posebna izvjestiteljica rekla je da ljude ne treba tjerati ni na što. 'O tome treba razgovarati otvoreno. Neki su se snašli u zemljama u kojima sad jesu. Oni koji se ne žele ili ne mogu vratiti, moraju dobiti adekvatno stanovanje u zemlji u kojoj jesu', rekla je.

Vezani članci Izbjeglički kamp (Foto: AFP) Crne brojke ruše sve rekorde: Trenutno je u svijetu čak 70 milijuna izbjeglica, samo 2018. u ratu je ubijeno ili ranjeno 12.000 djece Ilustracija (Foto: AFP) Bježeći s teritorija Islamske države, 90 ljudi umrlo na putu za izbjeglički logor: Dvije trećine umrlih su djeca mlađa od 5 godina

Budući da je od '70.000 izbjeglica iz Hrvatske njih 60 tisuća u Srbiji, vlade tih dviju zemalja moraju surađivati da bi se taj problem riješio, zajedno s međunarodnim agencijama i financijskim institucijama', rekla je posebna izvjestiteljica koja je u Hrvatskoj boravila od 4. do 13. srpnja. Tijekom posjeta koji je organizirala hrvatska vlada uz potporu Visokog povjereništva UN-a za izbjeglice i UNDP-a, posebna izvjestiteljica boravila je u Zagrebu, Kninu, Kistanju, Zadru, na Plitvicama, te u Osijeku i Vukovaru.

U njezinu izvještaju kaže se još kako je Hrvatska gotovo čitav projekt stambenog zbrinjavanja izbjeglica financirala iz proračuna. Vlada je 'uložila iznimne napore kako bi obnovila oštećene kuće, vratila zauzete privatne nekretnine i privukla nove naseljenike u područja pogođena depopulacijom, a nedavno je pripremila i temelje za povrat hrvatskih izbjeglica iz inozemstva', kaže se u izvještaju. Glavnina posla već je obavljena, dodaje se, ali proces još nije dovršen, a u vladinim mjerama ima i manjkavosti.

Drugi problem je zbrinjavanje Roma

'Preklapanje zakona stvorilo je složen okvir koji je otvorio prostor za prihvaćanje diskrecijskih odluka, katkad i ispolitiziranih, te donošenje raznolikih rješenja za osobe koje su u socijalističko i predratno doba uživale ista stanarska prava', rekla je i posebno naglasila problem 'nositelja stambenog prava koji su živjeli u stanovima u privatnom vlasništvu, u vojnim stanovima i problem povratnika koji su u ratu morali napustiti svoj stan', rekla je. Za razliku od ostalih građana, te kategorije ne mogu pod povoljnim uvjetima otkupiti stan na koji su imale stanarsko pravo, rekla je. 'Neki su programi nametnuli neizvedive zahtjeve za podnositelje koji nailaze na teškoće u pribavljanju dokumenata, a ni zemljišne knjige nisu ažurirane', rekla je Rolnik.

Drugi velik problem, rekla je, jest problem stambenog zbrinjavanja Roma. 'Premda je vlada prihvatila određene programe kako bi se pozabavila tim pitanjem, tijekom svog boravka u Hrvatskoj, na najgore životne uvjete naišla sam upravo u naseljima Roma', rekla je posebna izvjestiteljica UN-a. (Hina)

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju