Nakon što je hrvatski kreditni rejting pao na srednju kategoriju takozvanog smeća, Vlada nastavlja s izradom plana za smanjenje deficita. Premijer Milanović, doznajemo, u petak se, tijekom godišnjeg odmora, susreo s ministrom financija Borisom Lalovcem. Raspravljali su o stanju u državnoj blagajni.
Pročitajte i ovo
Javni dug Hrvatske nikad nije bio veći, potrošnja pada, a povećati bi je trebala - bolja primanja građana. Onima, socijalno najugroženijima, banke su spremne oprostiti dug, a ostalim građanima plaće bi mogle povećati porezna rasterećenja.
Dužničkoj agoniji nema kraja: U ovim su gradovima građani najzaduženiji
Komu i kako otpisati dug - pitanje je koje već mjesecima Vlada pokušava riješiti s bankarima. A načelno su se napokon dogovorili. Banke su spremne otpisivati dugove socijalno najugroženijim građanima pomoću jednog od Vladnih modela reprograma. 'Banke kao samo dio vjerovnika su spremne ući u otpise manjih dugova po jasno utvrđenim kriterijima. Onda su razgovori stali na tome da se ministarstva međusobno pokušavaju dogovoriti koji su to kriteriji', kaže Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka.
No uvjet banaka je da oprošteni dio duga bude oslobođen poreza. Iako se u Vladi spominje iznos od oko 10.000 kuna, bankari kažu da se o njemu još uvijek raspravlja.
'Kratkoročno još imamo daha, ali dugoročno....'
'Teško je reći da bi bio dobar jedan iznos kojim bi se to otpisivalo, opet se radi o pojednačnim slučajevima, mi znamo da oko 150.000 građana je zaduženo, blokirano za iznos do 10.000 kuna i još 50000 do 25000 kuna', objašnjava Bohaček.
Za ekonomskog analitičara Josipa Budimira mogući otpis banaka ne iznenađuje, jer je riječ o manjem broju dužnika, od kojih banke dug ionako ne mogu naplatiti. 'Sad su samo vodile malo jednu igru skrivača s državom dok nije država pristala na to da im izađe u susret da bi i bez utuženja prizna umanjenje osnovice porez za dobit', kaže Budimir.
Oprost duga je tek jedna od mjera
Oprost duga je tek jedna od Vladinih mjera kojom želi poboljšati gospodarsku sliku. Vlada priprema i zakon o osobnom stečaju, a kao jednu od opcija, ministar Lalovac zagovara rasterećenje građana kroz porez na dohodak. A to će, nada se, utjecati na potrošnju.
'Znate da 60 posto BDP-a vam ovisi o potrošnji građana i kućanstava, da bi to moglo biti jedan pozitivni utjecaj da se taj BDP u konačnici okrene prema pozitivnim brojkama', rekao je u subotu ministar financija Boris Lalovac.
Fitch nam snizio kreditni rejting: Očekuju nastavak recesije
Plan je naizgled jednostavan - smanjenje poreznih razreda povećalo bi plaće, novac bi građani napokon više trošili, a PDV od potrošenog novca slio bi se u osiromašeni državni proračun.
No za poreznog stručnjaka Vladu Brkanića riječ je o riskantnom potezu.
'To je vrlo dobro gledajući u smislu kako će se povećati potrošnja, ali kroz PDV neće se sve vratiti natrag. Proračunske manjkove s time se neće moći riješiti', kaže Brkanić.
Državnom proračunu pomoći bi trebao i rebalans najavljen za jesen. Ministar Lalovac u subotu je proučio da su plaće, zasad, sigurne. No stručnjaci se slažu da će se bez nepopularnih rezova na rashodovnoj strani - hrvatska financijska slika teško popraviti.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
prvi intervju nakon pobjedeTrump odgovorio Putinu pa zaprijetio rigoroznom provedbom predizbornog obećanja: "Neće ostati ovdje, bez obzira na cijenu"
-
Sigurnosne mjere na snaziOpasna zaraza širi se Austrijom, na terenu je i vojska: Cijela država proglašena rizičnom
-
Kako uspijeva?Musk gostovao u Roganovu podcastu i šokirao izjavom: Mnogi smatraju da je takvo nešto nemoguće
