Hrvatska 68. na globalnoj ljestvici konkurentnost: Mana efikasnost pravnog sustava
Hrvatska 68. na globalnoj ljestvici konkurentnost: Mana efikasnost pravnog sustava

Hrvatska je na listi globalne konkurentnosti za 2018. godinu na 68. mjestu među 140 gospodarstava svijeta.


S ocjenom od 60,1, Hrvatska je na 68. mjestu listi globalne konkurentnosti, pokazuje "Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2018.-2019." Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), objavljeno u srijedu.

Vezani članci Trg svetog Marka, ilustracija KVIZ: Provjerite jeste li ''dotepenec'' i razumijete li ove izraze koji se koriste u Hrvatskoj i okolici Koronavirus, ilustracija - 1 Otvara se punkt za masovno cijepljenje građana u Zagrebu: "U drugoj fazi zainteresirano je 85 tisuća ljudi"

Ove godine Svjetski gospodarski forum bitno je promijenio metodologiju. Ukupni broj indikatora smanjen je sa 114 na 98, a udio ''čvrstih'' statističkih indikatora (pored indikatora iz ankete gospodarstvenika) povećan je s ranijih 31 do 43 % na 70 %, što znači da sada ukupni rang znatno manje ovisi o percepciji, a više o brojčanim statističkim pokazateljima. Ovim istraživanjem obuhvaćeno je 99 % svjetskog BDP-a i 94 % svjetske populacije, odnosno uključeno je 140 zemalja.

Konkurentnost nam je zapravo nepromijenjena

Prema novoj metodologiji, Hrvatska je bitno bolje rangirana – na 68. poziciju, dok je prema staroj metodologiji u 2017. godini bila na 74. poziciji od 137 zemalja. Međutim, izravna usporedba rezultata i ranga u 2018. godini s ranijim izdanjima Izvješća nije moguća. Kako bi se ipak mogli usporediti rezultati rangiranja s prethodnom godinom, Svjetski gospodarski forum primijenio je novu metodologiju za vrijednosti novodefiniranih indikatora, odnosno izračunato je kakva bi bila pozicija svih zemalja da je i prethodne godine primijenjena nova metodologija. U odnosu na prošlu godinu, ocjena konkurentnosti Hrvatske ostala je nepromijenjena, a izgubili smo dvije pozicije uslijed određenog napretka zabilježenog u Srbiji i Gruziji.

Novi Indeks globalne konkurentnosti 4.0 stavlja naglasak na 4. industrijsku revoluciju i inovacije koji promiču nove poslovne modele i ubrzavaju rast. Industrijska revolucija 4.0 obuhvaća i odražava promjene koje su nastale pod utjecajem naprednih računalnih i komunikacijskih tehnologija i stvorile skok u razvitku nove industrijske paradigme.

Da bi prosperirale, gospodarstva moraju biti otvorena novim idejama, efikasna u prihvaćanju promjena, odlučna graditi inovacijski ekosistem gdje su inovacije prisutne na svim razinama te ulagati u svoje zaposlenike kao ključni čimbenik njihova uspjeha. Novi indeks identificira prednosti i nedostatke svake pojedine ekonomije te pomaže odrediti bitna područja poboljšanja i pratiti napredak. Indeks također procjenjuje pokretače produktivnosti kao najvažniju odrednicu dugoročnog rasta i doprinosi podizanju svijesti opće javnosti o ekonomskim pitanjima koja utječu na njihov svakodnevni život.

Metodologija se temelji na analizi 12 stupova konkurentnosti: institucije, infrastruktura, primjena ICT-a, makroekonomska stabilnost, zdravlje, obrazovanje i vještine, tržište proizvoda, tržište rada, financijski sustav, veličina tržišta, poslovna dinamika i kapacitet za inovacije. Stupovi konkurentnosti grupirani su u četiri skupine: poslovno okruženje, ljudski kapital, tržišta i inovacijski ekosistem.

Nužne reforme

''Najnovije istraživanje ponovo ukazuje i potvrđuje nužnost provođenja reformi, nužno donošenje dugoročne Vizije Hrvatske kao opis željenog stanja u budućnosti te jasne sektorske strategije koje omogućuju takvu Viziju. Takav pristup upravljanja javnim politikama vratio bi nadu u bolju budućnost. To bi, vjerojatno, pozitivno utjecalo na zadržavanje mladih u Hrvatskoj i potaknulo mnoge naše sugrađane na poduzetništvo i uključivanje u gospodarski razvitak, a time i u realizaciju željene zajedničke budućnost. Vrijeme naglih tehnoloških promjena predstavlja za naše društvo veliki izazov, ali i veliku priliku za skokovit i ubrzan razvitak. Na svim je čimbenicima u društvu odgovornost za aktivno uključivanje u omogućavanju takvog razvitka", istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Sporo provođenje reformi u ključnim područjima uzrokovalo je i daljnje stagniranje konkurentnosti Hrvatske na globalnoj razini.

Novom metodologijom mjeri se i udaljenost zemlje od ''idealnog stanja“ ocjenom od 0 do 100 (100 je idealno) te se ukida shema pondera ''stupnja razvoja“ baziranog na visini BDP-a zemlje.

Najlošiji smo u efikasnosti pravnog sustava

Kao i prošlih godina, najlošiji smo u efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (139.), lakoći zapošljavanja strane radne snage (139.), opterećenju vladinim propisima (138.), zapošljavanju i otpuštanju radnika (135.), efikasnosti pravnog sustava u osporavanju propisa (135.).

Na ljestvici globalne konkurentnosti najlošije smo rangirani u stupu makroekonomske stabilnosti (106.), tržišta rada (96.), veličine tržišta (78.) te institucija (76.). Kada gledamo koliko smo udaljeni od idealnog stanja, najlošiji smo po kapacitetu inovacija (38 od 100), poslovnoj dinamici (56 od 100) te veličini tržišta (50 od 100).

Konkurentska nam je prednost visok stupanj elektrifikacije

Kao konkurentske prednosti potrebno je izdvojiti visoki stupanj elektrifikacije (1.), trgovinske barijere (6.), kvalitetu cesta (17.), prava radnika (32.), prosjek godina koje učenici provedu u sustavu obrazovanja (37.), uključenost ženske radne snage (40.).

Hrvatska je najbolje pozicionirana po infrastrukturi (36.), zdravlju (51.) te kapacitetu inovacija (63.). Kada gledamo udaljenost od idealnog stanja, najbolji smo u području zdravstva (86 od 100), infrastrukturi (77. od 100) i makroekonomskoj stabilnosti (69. od 100.).

Izvješće pokazuje da bitnim napretkom u ukidanju administrativnih procedura, stvaranjem ozračja pravne sigurnosti te smanjenjem davanja poduzetnika vlada može unaprijediti poslovnu i ulagačku klimu. Za osnaživanje inovacijskog ekosistema politike države moraju poticati transfer tehnologija i znanja da bi zajedno s razvojem znanstvenog i obrazovnog sustava mogla osnažiti tehnološku spremnost gospodarstva za primjenu novih znanja u kreiranju inovativnih proizvoda i usluga.

SAD je po novoj metodologiji najkonkurentnija zemlja na svijetu, a slijede Singapur, Njemačka, Švicarska, Japan, Nizozemska, Hong Kong, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska i Danska.