Hrvati neutralni prema članstvu u EU

Na upit smatraju li da bi članstvo njihove zemlje u EU-u bilo dobra stvar, 30 posto hrvatskih građana odgovorilo je pozitivno, 39 posto ih smatra da to ne bilo ni dobro ni loše, a 25 posto ih drži da bi bilo loše.

Pročitajte i ovo SRETNI SLET FOTO Akcija MVEP-a u jeku bliskoistočne krize: Kako se uz Hrvate iz Dubaija izvlače i državljani 13 drugih zemalja NEMA NAM RAVNIH MVEP objavilo nove informacije o evakuaciji Hrvata: "Jedini smo u EU koji koriste nacionale zrakoplove"

tri vijesti o kojima se priča Udarili su gdje boli Iranci pokazali gdje leži budućnost ratovanja - u uništavanju velikih podatkovnih centara dronovima nestali tijekom borbi Kraj dugogodišnje potrage: U BiH pronađeni posmrtni ostaci, sumnja se da pripadaju hrvatskim žrtvama sadrže pesticide Hitno se povlači omiljeno voće, svih rokova trajanja! "Ne konzumirajte ga, vraćamo novac"

U preostale dvije kandidatske zemlje Makedoniji i Turskoj vlada puno bolje raspoloženje prema članstvu u Europskoj uniji. U Makedoniji ih 72 posto smatra da je to dobro za njihovu zemlju, a u Turskoj 49 posto.

U zemljama članicama, najviše pozitivnih odgovora na to pitanje bilježi se u zemljama Beneluxa i u Irskoj. S druge strane, samo 29 posto anketiranih u Latviji smatra članstvo u EU-u dobrim, 30 posto u Velikoj Britaniji i 32 posto u Mađarskoj. Ukupno na razini 27 zemalja članica, 52 posto anketiranih građana drži da je dobro što je njihova zemlja članica EU-a.

Na pitanje misle li da bi članstvo u EU donijelo koristi Hrvatskoj, 44 posto ih je odgovorilo pozitivno, a 42 posto negativno. Na isto pitanju u Turskoj je pozitivno odgovorilo 58 posto, a u Makedoniji 82 posto ispitanih. Na razini EU-a, 54 posto ispitanih građana smatra da su njihove zemlje profitirale članstvom u EU-u, a najveći postotak zabilježen je u Irskoj (82 posto), Danskoj i Poljskoj (77 posto). Najmanje pozitivnih odgovora na to pitanje bilo je u Mađarskoj, Velikoj Britaniji i Austriji, po 36 posto.

Što se tiče povjerenja u institucije, Hrvati se uklapaju u europski trend da više vjeruju institucijama EU-a, nego nacionalnim institucijama. U Hrvatskoj je 37 posto anketiranih izjavilo da je sklono vjerovati Europskom parlamentu, dok ih je nacionalnom parlamentu sklono vjerovati 21 posto, a i isto toliko i Vladi. Na razini EU-a, točno polovica ih vjeruje u Europsku uniju, dok ih 34 vjeruje u svoje nacionalne parlamente, a 32 posto u nacionalne vlade.

Istraživanje za posljednje izdanje Eurobarometra provedeno je između 25. ožujka i 4. svibnja ove godine. U Hrvatskoj je istraživanje provela agencija Puls na 1000 ispitanika.

Većina Europljana (56 posto) smatra globalizaciju prigodom za gospodarski rast, ali ih još više (63 posto) misli da profit od globalizacije ubiru jedino velike tvrtke. Slično je i u Hrvatskoj, 58 posto ispitanih drži da globalizacija pruža prigodu za gospodarski rast, a 71 posto ih drži da od toga profitiraju samo velike tvrtke.

Skoro dvije trećine (64 posto) Europljana smatra da globalizacija zahtijeva zajednička pravila na svjetskoj razini.

Usporavanje gospodarskog rasta i rast cijena pridonijeli su velikoj promjeni kod građana u pogledu kratkoročnih očekivanja. Broj onih koji smatraju da će se gospodarska situacija u njihovoj zemlji pogoršati, povećao se za 20 posto u odnosu na Eurobarometar iz jeseni prošle godine.