Hrvatski školski udžbenici i dalje prikazuju Srbe kroz negativne stereotipe

Tekstovi u udžbenicima povijesti tradicionalno odražavaju osnovne zamisli o nacionalnoj kulturi i povijesti, te uz prenošenje znanja posreduju i slike o drugim narodima, objašnjava pozadinu analize autor članka Domagoj Švigir.

Ratnička slika o prošlosti odnosa Hrvata i Srba

Pročitajte i ovo Nasilna povijest Od Lincolna do Trumpa: Evo nad kojim je sve američkim liderima izvršen atentat Pred sezonu Antičko otkriće u Stobreču: Pred arheološkim iskapanjima izranja 3000 godina stara povijest

Autor uočava dvije faze u nastanku stereotipa, od kojih prva počinje 1992., kad je stvorena ratnička slika o prošlosti odnosa Hrvata i Srba, a druga od 1996., kada se uvode paralelni udžbenici u nastavu.

Taj čin nije osigurao automatsko povlačenje udžbenika koji zlorabe povijest, ali je omogućio pojavu onih koji počivaju na znanstvenom pristupu prošlosti i nastavi povijesti, kaže autor i zaključuje da brojni udžbenici koji koriste stereotipe ostaju do kraja istraživanog razdoblja.

U hrvatskoj historiografiji u zadnja dva desetljeća objavljeno je nekoliko članaka koji su analizirali kraća razdoblja pojavljivanja udžbenika. Švigirova analiza obuhvaća osnovni tekst svih 36 udžbenika objavljenih i korištenih u nastavi povijesti u osnovnim školama od 1990. do 2012., kao i povijesne izvore koji su vezani uz stvaranje predodžbi o Srbima.

Članak je objavljen u časopisu Društva za hrvatsku povjesnicu, koje kontinuirano djeluje od 1947. godine i najstarije je strukovno povjesničarsko društvo u Hrvatskoj.

Prva skupina udžbenika stvara izrazito negativne stereotipe

Prva skupina udžbenika o Srbima stvara izrazito negativne stereotipe pomoću generalizacije, diskriminacije i sukobljavanja "nas" i "njih". "Velikosrpska hegemonija" postaje ključan sintetski pojam u oblikovanju slike o Srbima. Čak i kad se govori o žrtvama Srbima, kaže se da su "sami za to krivi".

Možda takve konstrukcije ne bi trebale čuditi ako se sjetimo izjava bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka koji, parafraziram, planira ponovno pisati udžbenike u trenutku kada je HDZ bio u Vladi, kaže autor Švigir i uz bok tome navodi izjavu bivšeg ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje Vinka Filipovića da je "Domovinski rat tema koja ne smije i ne može biti interpretirana na različite načine".

Tisuće učenika učile su etnocentričnu interpretaciju povijesti koja podrazumijeva miješanje obrazovnih i odgojnih ciljeva, a izgledno i podčinjavanje prvih drugima, ocjenjuje se u članku.

Druga skupina udžbenika uravnoteženija

Drugu skupinu čine udžbenici koji Srbe pokušavaju prikazati uravnoteženije, odmjerenije, s više uvažavanja. Ti su udžbenici nastojali pratiti europske dosege u kriterijima za odabir udžbeničkog sadržaja, kao i u metodici povijesti, pristupajući sadržajima kritički, a nastojalo se uvesti multiperspektivnost pri opisu sukoba i drugih tema, navodi autor.

Problem tih udžbenika ostaje drugi kriterij, opet nametnut od države, a to je nastavni plan i program koji strogo propisuje sadržaj koji udžbenik mora pokriti, tako da ostavlja malo mogućnosti za inovaciju, kaže se.

Usprkos nastojanjima brojnih eksperata plan i program nije izmijenjen, čak je i kurikularna reforma, pokrenuta za vrijeme zadnje vlade pod vodstvom SDP-a, naprasno zaustavljena, napominje autor i zaključuje da se najviše kopalja lomilo na sadržajima povijesti i hrvatskog jezika, onih predmeta koji su se prije dvadesetak godina nazivali "nacionalnim predmetima".

Metodičari izbjegavaju komentirati

Hina je uputila upite na adrese pet metodičara povijesti na sveučilištima u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Splitu, te od dvoje njih dobila ispriku da ne mogu odgovoriti do sljedećeg dana poslijepodne, dok troje nije odgovorilo.

Upit je poslan na adrese Agencije za odgoj i obrazovanje, od koje nije stigao odgovor, i Ministarstva znanosti i obrazovanja, iz kojeg su uputili na izjavu ministrice Blaženke Divjak koju je dala ranije u vezi problema s kurikulom povijesti.

Ministrica kaže da je bila nezadovoljna prijedlogom Ekspertne radne skupine zbog prevelike količine sadržaja, zbog relativizacije holokausta i zbog novih koncepata koji nisu raspravljeni u znanstvenoj i stručnoj javnosti.

Prije toga, sredinom siječnja, Blaženka Divjak izjavila je da nema zapinjanja oko kurikula, te kako je sigurna da će sve biti spremno i da će se u sljedeću školsku godinu moći ući s kvalitetnim kurikulima.

Međutim, Divjak nije prihvatila kurikul povijesti nego je početkom veljače ponovo otvorila javnu raspravu o njemu. Potom je, krajem veljače, izjavila da je imenovala tri nova neovisna stručnjaka za članove skupine za kurikul povijesti, te da će se novi kurikul povijesti pojaviti za dva tjedna. (Ivo Lučić/Hina)