Razgovarali smo sa šefom organizacije čije objave mnogi u Hrvatskoj sa zebnjom iščekuju: "Ako postoji netko tko tvrdi da može predvidjeti potrese - maknite se od njega"

Glavni tajnik EMSC-a Remy Bossu za DNEVNIK.hr je objasnio kako funkcionira njegova organizacija. 

tri vijesti o kojima se priča Amerika napala Iran Iranski ministar vanjskih poslova kod Putina, Rusija poručila: "Amerika je otvorila Pandorinu kutiju" Duboka zabrinutost Premijer Plenković poslao poruku Iranu Brza reakcija Trump se opet oglasio! Brutalno napao jednu osobu: "On je lijen i neproduktivan"

Možete li objasniti što radite i kako prikupljate podatke?

Radimo s dva različita seta podataka. Radimo kao seizmolozi sa seizmološkim podacima s jedne strane i podacima od svjedoka s druge strane. Ne upravljamo nikakvim seizmičkim mrežama, već prikupljamo podatke s oko sto uređaja u svijetu, uključujući i one u Hrvatskoj. Imamo sve te podatke koji nam daju globalnu sliku seizmičnosti. S druge strane prikupljamo podatke od svjedoka. To su različite vrste podataka. Prvo gledamo online reakcije svjedoka. Svaki put kad je potres, svaki put kada se nešto dogodi u fizičkom svijetu, stvori se signal o tome na internetu. Ako imate potres u Kaliforniji, odmah ćete na Twitteru vidjeti: 'O moj bože, potres.'

Na prostorima kao što je Hrvatska, gdje je naša aplikacija dobro poznata, ljudi simultano otvaraju aplikaciju. Tako i prije nego što dobijemo ikakve seizmičke podatke vidimo velik skok u broju ljudi koji otvaraju aplikaciju, gledamo otkud dolaze i u roku od 10-15 sekundi znamo da se potres osjetio na području Zagreba. Zatim se time koristimo da utvrdimo gdje se potres osjetio, a brže je od seizmičke mreže. To je prva informacija koju možete vidjeti. Recimo, kada vidite obavijest 'moguće da se osjetio potres na području Zagreba', znači da u toj fazi nemamo seizmičkih podataka, već samo reakcije svjedoka.

Koristimo to da uđemo u interakciju sa svjedocima, da odgovorimo na potrebe javnosti za informacijom i da aktivno prikupljamo podatke o tome kako se osjetio potres. U aplikaciji imate crteže koji prikazuju različite razine trešnje i oštećenja. Prikupljamo ih jer nam daju prikaz utjecaja potresa. To je jako važno jer je teško procijeniti stvarni utjecaj potresa iz seizmoloških podataka.

Naš sustav pokušava ljudima pružiti informacije koje ljudi žele odmah nakon potresa, prikupiti podatke od njih jer su korisni službama spašavanja, dijelimo ih s Europskom jedinicom za spašavanje, pa s nacionalnim jedinicama za zaštitu, a koristimo ih i na Twitteru i u našim aplikacijama kako bi ljudi mogli vidjeti što je prikupljeno, možete vidjeti fotografije u slučaju štete. Zapravo pokušavamo uključiti svjedoke i ispuniti njihove potrebe te prikupiti podatke, tako da imamo seizmičke podatke koji opisuju potres s jedne strane i podatke svjedoka koji opisuju udar.

Pročitajte i ovo Hrvati ruše rekorde Šokantni podaci EMSC-a: Objavili koliko se puta tlo zatreslo u zadnjih šest dana

Što ste naučili iz podataka prikupljenih od potresa u Hrvatskoj od prošlog ožujka? Jesu li vam koristili ti podaci?

Podaci koje prikupimo čine veliku bazu, tako da imamo veliku bazu svjedočanstava koja nam pomaže da predvidimo utjecaj idućeg potresa. Kalibriramo odnos između trešnje i intenziteta štete s magnitudom i udaljenošću. Dakle, pomaže nam da to učinimo i ima znanstvenu vrijednost. Osim toga, sva komunikacija koju imamo, pogotovo na Twitteru, pokazuje nešto što su seizmolozi previdjeli, a to je psihološki utjecaj potresa. Naravno da prvo moramo misliti na ljude koji su izgubili život ili obitelj, koji su ostali bez stanova, oni su prve žrtve potresa.

Ali postoji velika količina tjeskobe u stanovništvu, a koja se može vidjeti u raspravama na Twitteru, u komentarima koje ljudi ostavljaju. Smatram da je to do sada bilo zanemareno i da se ne brinemo o tome, a mi sada pokušavamo pomoći pružajući informacije i odgovarajući na pitanja u stvarnom vremenu. Sociolozi su pokazali da je najbolji lijek za tjeskobu u vrijeme krize – informacija. Ako ne pružite informaciju, stvarate još više tjeskobe. Smatram da je to vrlo važno, sad je vrlo stresno razdoblje jer se potresi u Hrvatskoj događaju od prošlog ožujka, što je dug period, i važno je govoriti o tome i trebamo još mnogo toga naučiti.

> Pročitajte savjete psihologinja kako se nositi sa stresom i traumom nakon potresa

Slažem se, ljudima su sad tanki živci.

Imam anegdotu o tome. Pokretač je bio potres u Albaniji, u studenom 2019. Prošle veljače bili smo pozvani u Albaniju, prišla mi je žena. Ona osobno nije doživjela nikakvu štetu, stan joj je ostao netaknut. Rekla mi je, i to mi je otvorilo oči, da ne može više biti sama u stanu jer se boji. "To je imalo velik utjecaj na moj život, ali ne smatram se žrtvom. Nisam ozlijeđena, nisam pretrpjela ekonomski gubitak pa ne smijem govoriti o tome." To svjedočanstvo pokazalo je da postoji dimenzija koja je manje bitna, prioritet su ljudi pogođeni potresom, ali moramo se pobrinuti i o ovome jer može imati dugotrajni učinak, a to smatram vrlo važnim.

Znam da se potresi ne mogu predvidjeti, ali je li iz podataka koje ste prikupili od ožujka, moguće spekulirati hoće li uskoro snažniji potres ponovno zatresti ovo područje?

Apsolutno ne i to stalno ponavljamo. Ne možemo predvidjeti potres. Postoji osnovno pravilo, ako postoji netko tko tvrdi da može predvidjeti potrese – maknite se od njega. Ako vam danas kažem da će sutra u Grčkoj biti potres, u pravu sam, siguran sam da sam u pravu jer će biti manji potres, slabije magnitude. Nakon svakog razornog potresa imate ljude koji tvrde da su ga predvidjeli. Naravno, ponekad su u pravu, ali ako sistematski pogađaš da će biti potres, ponekad ćeš biti u pravu.

Pokvareni sat pokazuje ispravno vrijeme dva puta dnevno. Važno je razumjeti. Znam da to ljudima nije zadovoljavajuće, lakše je živjeti u sigurnosti nego neizvjesnosti, ali ne vjerujte im. Jedino što možemo reći jest to da će biti naknadnih potresa. Nakon potresa u ožujku to je trajalo mjesecima i vrlo je vjerojatno, žao mi je što nemam dobre vijesti, ali i sada će vjerojatno toliko potrajati. Potres poput ovog u ponedjeljak ujutro, bio je snažan naknadni potres kakvih bi moglo uslijediti još. Učestalost naknadnih potresa će opadati, no može se ponovno povećati pa pasti. To je dugotrajno, imali ste iskustva s potresom u ožujku, doživjet ćete slično slabljenje seizmičke aktivnosti, ali nažalost to će potrajati...

Pročitajte i ovo Navalu je teško izdržati Povijest se ponavlja: Hrvati velikim interesom ponovno srušili stranice Europskog mediteranskog seizmološkog centra

Od ožujka stranica vam se srušila nekoliko puta. Planirate li nadograditi servere jer se ljudi oslanjaju na ovu uslugu?

Srušili smo se nekoliko puta počevši s potresom u Albaniji. Otad smo povećali kapacitet za deset puta. Na primjer, prije potresa u Hrvatskoj mislim da nismo nikad prikupili više od 1500 svjedočanstava, sad ih imamo po 20.000 za isti potres. Povećali smo kapacitet, ali istovremeno dobivamo i više korisnika, tako da nismo nadogradili dovoljno prostora da bismo mogli reći da se neće srušiti sutra. Svaki put kad nadogradimo sustav dobijemo više korisnika. Nakon snažnog potresa imamo stotine ljudi koji iste sekunde posjećuju stranicu, otvaraju aplikaciju...

Remy Bossu (Foto: DNEVNIK.hr)

Dobra je vijest da smo već počeli unaprjeđivati to i unaprjeđujemo zahvaljujući donacijskoj shemi koju smo pokrenuli prošlog ožujka. Mi smo neprofitna nevladina organizacija i jako je teško pronaći sredstva da bi se ostvarila dugoročna evolucija sustava. Zahvaljujući sponzorima prvi put imamo mogućnost unaprijediti uslugu i ovako smo je već unaprijedili, a plan nam je preseliti se na cloud umjesto da povećavamo broj servera jer taj skok traje kratko i ne događa se svaki dan. Ne možete plaćati infrastrukturu koju ćete koristiti samo nekoliko desetaka minuta godišnje, nije ekonomski isplativo. Zato smo počeli planirati selidbu na cloud, što se najlakše može skalirati, dakle možete promijeniti kapacitet kad je potrebno, ali za to će trebati vremena. Trebali bismo biti gotovi do kraja godine. Nažalost, ne mogu obećati da se neće ponovno srušiti.

Još jedno tehničko pitanje. Ljudi se pitaju zašto u aplikaciji LastQuake kasne notifikacije za snažnije potrese, a one za slabije dođu prije?

Kad imate slabiji potres, onda imate veliku količinu prometa i to se brzo procesuira. Kada imate snažan naknadni udar, kao u ponedjeljak ujutro, u suprotnoj ste situaciji, imate veliku količinu informacija, uz to moramo poslati notifikaciju za šire područje i većem broju korisnika i za sve to treba više vremena. Nije pitanje sustava, nadam se da će mi korisnici vjerovati. Kako aktivnost bude slabjela i broj korisnika se vrati na normalu, sve bi trebalo ići brže i za jače potrese kao i za slabije. Objavio sam video na Twitteru koji pokazuje kartu i ljude koji otvaraju aplikaciju u stvarnom vremenu. To je bilo u vrijeme zatišja i možete vidjeti kako ljudi otvaraju aplikaciju. To je pozadina i jučerašnjeg pada, ako dodate tome veliki broj ljudi koji otvaraju aplikaciju, onda se usporavaju sve naše usluge, nažalost.

Možete li mi reći koliki je vaš tim i što točno radite?

Mali smo tim. Trenutno nas je devetero. Dvojica su IT-jevci, drugi nam se pridružio prije nekoliko mjeseci. Ponovno, to je zbog financiranja i sponzorske sheme da smo imali mogućnost zaposliti dvije osobe. Imamo seizmologe, IT-jevce, imamo službenika za komunikacije, software developera i sociologe. Sociolozi su sve korisniji jer mi komuniciramo s javnošću i moramo razumjeti što trebaju, trebamo razumjeti njihove reakcije ako želimo poboljšati uslugu. Naš je cilj da LastQuake pruži sve informacije koje ljudi trebaju da prežive traumu potresa.

Kao što ste ranije spomenuli EMSC je neprofitna organizacija koja se financira donacijama, vidim da i Hrvati, koji su u humanitarnoj krizi, doniraju EMSC-u. Znate li koliko je do sad prikupljeno novca donacijama iz Hrvatske?

Glavni izvor financiranja nam je Europski istraživački projekt, ali istraživački projekt znači da moramo isporučiti određenu akciju i time se ne financiraju naše trajne aktivnosti, zato su nam sponzorstva i donacije bitni. Tek smo počeli s donacijama i to nam je još novo, mislim da smo prikupili oko 15.000 eura iz Hrvatske u proteklih nekoliko dana.

Ako nas kompanije žele sponzorirati, slobodno, potpuno smo otvoreni za to jer trebamo više izvora samo kako bismo unaprijedili uslugu. Jako smo zahvalni ljudima iz Hrvatske jer znamo da su naše usluge ovih dana bile daleko od savršenstva. Ljudi kažu da ne radi kada im najviše treba i ne mogu reći da to nije istina. To je itekako istina, budite sigurni da radimo sve što možemo da se suočimo s tim, ali trebamo vremena i uvjete da poboljšamo situaciju. 

Imate li poruku za ljude u Hrvatskoj?

Prvo, moje su misli s onima koji su izgubili živote i njihovim obiteljima, s ljudima koji su pretrpjeli znatnu ekonomsku štetu jer smo usred zime i COVID krize. To je veliki teret. Kao što sam rekao, problem s potresima je što ne možemo pružiti nikakvu sigurnost, potresi nemaju sezonu, ne možemo ih predvidjeti poput poplava. Jedino što možemo učiniti jest da budemo spremni. Siguran sam da postoje resursi iz kojih se može saznati kako se pripremiti za potres.

Najgore je ne znati što trebate raditi u slučaju potresa. Iskoristite ovo vrijeme, već ste imali dovoljno potresa, iskoristite ovo vrijeme da vidite što se može učiniti. Izbjegavajte postavljanje teških predmeta na police jer mogu pasti, pobrinite se da su vam police pričvršćene na zid, stvari koje padaju glavni su izvor ozljeda. Pobrinite se da znate kako reagirati, što znači da trebate imati i obiteljski plan. Potres može biti bilo kad. Ako su vam djeca u školi, morate biti spremni na to. To traje 10 minuta, ali morate raspraviti što ćete učiniti ako se to dogodi, gdje ćete se naći ako ne možete stupiti u kontakt... To su osnovne stvari koje čine veliku razliku i koje mogu donijeti malo mira i smanjiti razinu tjeskobe.