'EU za RH nije najsretniji izbor, ali je jedini'

Napisao je to u članku 'Identitet naroda i Europska unija' akademik Davorin Rudolf koji je objavio svibanjski broj Republike, mjesečnika za književnost, umjetnost i društvo. Rudolf smatra da će u Europskoj uniji mnogoljudni narodi država članica nesumnjivo održavati svoje nacionalne identitete, primjerice jezik, kulturu, tradiciju, svijest o zajedništvu, ali iskušenjima i rizicima očuvanja nacionalnog identiteta bit će izloženi mali narodi, posebice njihove političke, intelektualne, pa i gospodarske elite.

Upozorava da će za nekoliko godina, nakon punopravna članstva u Europskoj uniji, naše političke i intelektualne elite imati težak i odgovoran zadatak zajedno s elitama ostalih malih i srednjih država članica EU-a te će morati stalno nastojati da se nacionalni identitet i nacionalni interesi hrvatskog naroda ne uruše, ne istope i ne nestanu. Po Rudolfovu mišljenju države Europe sve bliže su jednomu novom organiziranu političkom, suverenom, neovisnom entitetu - Državi Europe.

'Gotovo u svim institucijama Unije, u svakodnevnu djelovanju EU-a, suočit ćemo se, među ostalim, s dva važna fenomena - s daljnjim snažnim integracijskim procesima i s dominacijom najmnogoljudnijih, gospodarski i financijski najmoćnijih država članica', ocjenjuje Rudolf. Za razliku od područja politike, u labirintima koje male i srednje države često nemoćne lutaju, službeni jezici naroda, kako napominje, primjereno se poštuju. Odgovornost za očuvanje i razvoj hrvatskoga jezika jest na nama, prvenstveno na našim državama, znanstvenim, stručnim i obrazovnim vlastima i ustanovama, smatra.

U zaključku članka akademik Rudolf navodi da EU, što se tiče nas, nije, možda, najsretniji izbor, ali je jedini. 'Alternativa je: trajno truljenje na europskoj periferiji. Volio bih stoga da se svi zajedno svojski angažiramo u reformama i prilagođavanju standardima EU-a, tako da u toj integracijskoj cjelini ostanemo čvrsto na svojim nogama, uspravni, umjesto jalovih rasprava o tome hoćemo li se ili nećemo učlaniti u tu moćnu međunarodnu organizaciju", dodaje.

Pročitajte i ovo VELIKI PROSVJED Poslodavci upozoravaju nakon prosvjeda: "To nas vodi u još veću inflaciju" KRŠENJE PRAVILA Hrvatska dobila packe Europske komisije: Dva mjeseca za odgovor ili se ide na Sud EU-a

tri vijesti o kojima se priča oprez! Provjerite kuhinje: Hitno se povlači proizvod, sadrži sastojke mineralnih ulja u sebi UZNEMIRUJUĆI SADRŽAJ Dječak s balkona bacio kipić i usmrtio turisticu koja je prolazila: Roditeljima prijeti kazna kao fora iz alana forda Iz saveza pokradeni milijuni, a oni se za medalje godinama odricali: "Ne znam da li da se smijemo ili plačemo..."

Prva među tranzicijskim zemljama RH izrazila želju za članstvom

Hrvatska je prva među europskim tranzicijskim zemljama, 5. listopada 1990., izrazila želju za učlanjenjem u tadašnju Europsku zajednicu na međunarodnoj konferenciji u Institutu za globalnu ekonomiju u New Yorku.

Zahtjev za punopravno članstvo u EU hrvatska je vlada podnijela 21. veljače 2003. u Ateni, a pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji formalno su počeli 3. listopada 2005. prvom sjednicom Međuvladine konferencije o pristupanju na kojoj su predstavnici država članica EU-a i Hrvatske razmijenili tzv. opća stajališta.

Rudolf smatra da je EU sudbina svih europskih država, uključujući pretežito kršćanske euro-azijske države poput Rusije i Gruzije, a u daljnjoj budućnosti i Izraela.  Tema najnovijeg broja časopisa Republike je Petar Skok, poredbeno-povijesni lingvist, o kojem pišu August Kovačec i Ana Kapraljević. Božica Jelušić piše o zavičajnom gnijezdu Ivana Goluba, Nives Puhalo objavljuje deset pjesama, a Davor Vidas prozni tekst Čudesna je ovo zemlja. (HIna)