Na pitanje zašto su cijene namirnica u susjedstvu niže nego u Hrvatskoj, ekonomski analitičar Andrej Knez odgovara kako su cijene u posljednjih godinu-dvije rasle prvenstveno zbog rasta svjetskih cijena sirovina i energenata, koje se (in)direktno uključuju u procese i troškovnu strukturu lokalnih proizvođača hrane.
"Odnos cijena u Hrvatskoj i zemljama u regiji nije nastao jučer, nego je to rezultat dugotrajnog procesa. Glavni razlog leži u tome što Hrvatska implicitno značajni dio cjenovnog opterećenja de facto izvozi kroz turističku aktivnost, što pak pogoduje i fiskalnim rezultatima, osobito u godinama snažne gospodarske aktivnosti.
Kako takva situacija nije nastala preko noći, tako se niti ne može zaokrenuti preko noći, odnosno tek bi se nekim strukturnim politikama kroz srednji rok mogli okrenuti odnosi cijena", kaže Knez i dodaje da bi takve politike uključivale poticanje potrošnje namirnica proizvedenih iz određenih kanala, a opet uz omogućavanje tržišno prihvatljivih cijena.
"Uzmite mikroprimjer – uz prisutnost više diskontera na tržištu već dugi niz godina u Sloveniji se dosta osnovnih namirnica kupuje direktno od lokalnih OPG-ova, drugim riječima, ne koncentrira se potrošnja na velike lance.
Na kratki rok, koliko god se potrošači sve više osvješćuju o rastu troškova života, treba imati da umu da su u većem dijelu 2022. godinu građani trošili znatno više nego u prethodne dvije godine, naravno zbog ukidanja mjera za COVID-19, a upravo je to trošenje, odnosno značajni oporavak i domaće i strane potražnje 'dozvolilo' porast cijena", pojašnjava ekonomski analitičar.
Na pitanje zašto ne osjećamo pad cijena namirnica, a u svijetu, primjerice, cijene padaju, odgovara:
"Cijene prehrambenih sirovina na svjetskim tržištima prikazuju mješovitu promjenu u posljednjim mjesecima. Tako su, na primjer, cijene žitarica danas niže nego sredinom prošle godine, ali su i dalje 4-10 % više nego prije godinu dana, dobrim dijelom i zbog deprecijacije eura u odnosu na dolar jer se cijene mnogih roba izražavaju u dolarima.
Cijene šećera isto su više nego prije godinu dana, i to 10 %, dok je kava čak 39 % jeftinija. I tada na domaćem tržištu ima lokalnih proizvođača koji dosad još uvijek nisu u potpunosti prenijeli sve povećanje ulaznih troškova na cijene svojih proizvoda po kojima ih prodaju preprodavačima, odnosno trgovačkim lancima, što znači da su se ti proizvođači ipak odlučili za smanjenje profitnih marži s ciljem branjenja tržišnog udjela.
Očekujemo da će takvi proizvođači u narednim mjesecima ipak prilagođavati svoje cijene prema trgovcima na više ne bi li ipak izbjegli dugotrajnu eliminaciju profitabilnosti. S obzirom na intenzitet ubrzanja inflacije prošle godine i činjenicu da se srednjoročna inflatorna očekivanja još uvijek nisu stabilizirala, očekujem da ćemo još neko vrijeme čekati normalizaciju definiranja cijena na domaćem tržištu", kaže.
Trgovcima u ponoć istječe rok do kojeg moraju spustiti cijene. Barem im je tako zaprijetio premijer, koji je trgovcima dao rok do petka, u suprotnom će vratiti cijene na neko ranije razdoblje i/ili će ukinuti subvencije ili će, prema prijetnjama, podići porez.
Na pitanje profitiraju li najviše u cijeloj priči trgovački lanci i ima li lova u mutnom, kako je to premijer rekao, Knez odgovara:
"Maloprodaja u velikim lancima načelno nije vrlo unosan biznis s EBIT maržama od tek nekoliko posto. Ne bi trebalo iznenaditi da se u ovakvom slučaju zbog tehničkih efekata kod implementacije eura i traženja prave tržišne cijene određeni akteri nadaju i pokušavaju utržiti nešto više.
Međutim, kao i prije, vrlo će brzo efekti konkurencije među trgovačkim lancima postaviti cijene na razine gdje se ponuda i potražnja križaju. U ovakvim uvjetima ljudi aktivnije pretražuju povoljnije namirnice među više prodavača, a dio kolača u potrošnji dobivaju diskonteri", pojašnjava.
Knez je komentirao i Plenkovićeve prijetnje i mogu li one, ako se realiziraju, dovesti do smanjenja cijena. Smatra kako je ključna domaća potražnja.
"Smatram da će ključni element biti koliko dugo će trebati efektima domaće potražnje, odnosno potrazi kupaca za povoljnijim namirnicama da eliminiraju ove efekte zaokruživanja prilikom prelaska na euro. Akcije i diskonteri sve će više privlačiti kupce, što će natjerati ostale igrače da vrlo brzo prilagode cijene koliko god mogu. A na srednji rok treba se raditi na mjerama ekonomske politike koje će omogućiti promjene u odnosima cijena."
