Što nas čeka u 2023.? Doznajemo što će biti s cijenama hrane, goriva, nekretnina...

Hoće li cijene hrane, nekretnina i goriva ići gore, te što će biti s kupovnom moći građana? To pitanje postavili smo ekonomskim analitičarima, koji za DNEVNIK.hr, govore o ekonomskim trendovima i predviđanjima za 2023. godinu. 

Cijene su u 2022. godine odletjele u nebo, a predviđanja za iduću godinu su sve samo ne dobra. U 2023. godini BDP bi mogao porasti za 1,4 posto, dok bi inflacija nakon ovogodišnjih 10,5 posto u idućoj godini mogla usporiti na 7,5 posto, procjene su Hrvatske narodne banke (HNB).

Što to znači za građane, pojašnjava ekonomski analitičar Hrvoje Stojić. 

"Inflacija će u idućoj godini usporiti, ali se zadržati na relativno visokoj stopi od 7,5 posto. Povišena inflacija negativno utječe na kupovnu moć odnosno realni raspoloživi dohodak, sentiment potrošača te osobnu potrošnju.

Ipak stabilne turističke aktivnosti i prihodi, rastući socijalni transferi, stabilno tržište rada i rast plaća u privatnom sektoru djelomično djeluju kao amortizeri", napominje. 

Inflacija se ne ispuhuje, a građani, pogotovo najsiromašniji, najviše će iz svog kućnog budžeta izdvajati za hranu. Zašto Hrvati plaćaju hranu tako skupo?

"Cijene hrane relativno su visoke zbog činjenice da Hrvatska, kao relativno malo tržište, uvozi velik broj prehrambenih proizvoda, iako se situacija zadnjih godina postupno popravlja.

Na cijene hrane utjecala je smanjena dostupnost hrane uzrokovana geopolitičkim nestabilnostima i nepovoljnim vremenskim prilikama poput jake suše.

Ulazak u euro područje te Schengen u kombinaciji sa potencijalnim jačanjem investicija u logistiku i stabilizacijom svjetskih cijena prehrambenih proizvoda mogao bi donekle pridonijeti stabilizaciji cijena hrane na domaćem tržištu", kaže Stojić. 

I dok inflacija neke osiromašuje drugi investiraju. Hrvati tradicionalno investiraju u nekretnine. Je li to dobar put, je li to nasigurniji način čuvanja novca i što će biti s cijenema nekretnina, pojašnjava Stojić. 

"Štednja u nekretninama tradicionalno je snažan afinitet hrvatskih građana zbog dugoročnih negativnih iskustava s visokom inflacijom te averzijom prema riziku investiranja na tržištima kapitala.

Ne postoji univerzalni najsigurniji način čuvanja vrijednosti novca. Prije odluke o investiranju svatko bi prvenstveno trebao definirati svoje apetite prema riziku, voditi se činjenicom da je investiranje u jednu od najpropulzivnijih svjetskih imovinskih klasa – dionice - prije svega ‘maraton’ a ne ‘sprint’.

Kratkoročne nedovoljno informirane špekulacije na rizičnijim klasama imovine u periodima snažnog rasta cijena, što može uključivati investicije u dionice ili u nekretnine, može rezultirati i značajnim gubicima.

Cijene nekretnina u Hrvatskoj u srednjem roku podržane su visokom inozemnom potražnjom, koja je posljedica daljnjeg integriranja Hrvatske unutar EU, razvoja turizma te potencijalnom konvergencijom cijena.

Pritom mali investitori u nekretnine trebaju biti svjesni da je dinamika rasta cijena zadnjih godina neodrživa. Naime, kamatne stope nakon dugo vremena rastu, a nekim imovinskim klasama poput obveznica, značajno je povećana atraktivnost (uključujući omjer rizika te potencijalne zarade) u odnosu na nekretnine.

Nekretninska tržišta u nekim članicama EU već se ispuhuju pa se ponegdje vide i dvoznamenkasti padovi cijena. Tržišna cijena goriva mogla bi kratkoročno pasti zbog snažnog usporavanja glavnih svjetskih ekonomija, odnosno ulaska u kratkotrajnu recesiju, kao i zbog mogućeg slabljenja dolara", ističe. 

Na pitanje što će biti s cijenama goriva i o čemu to ovisi, Stojić otkriva: 

"Cijene fosilnih goriva mogle bi srednjoročno pak ostati povišene u odnosu na razdoblje prije pandemije zbog pod-investiranosti kapaciteta u preradi naftnih derivate, nepovoljnog regulatorno/trošarinskog tretmana te relativno spore supstitucije obnovljivim izvorima energije.

Nastavak geopolitičkih nestabilnosti također može ponovo negativno djelovati na cijene tradicionalnih fosilnih goriva. Neovisno o ishodu ekonomskog ciklusa, građani bi trebali jačati svoje štedno-investicijske navike", rekao nam je Stojić zaključno. 

"Oni najsiromašniji će proći najlošije"

Andrea Lučić s Ekonomskog fakulteta kaže kako su se ljudi u 2022. godini osvještavali što se događa i kako se tome prilagoditi, a da će nam to sve u idućoj godini postati normalan način ponašanja.

"Priroda inflacije je da ona umanjuje kupovnu moć pojedinca. U kontekstu trendova, pod uvjetom da količina novca koja stoji na raspolaganju ostaje ista, što vrlo vjerojatno hoće, dovest će do toga da će se kućni budžeti smaniti. Kupovat će manje. Morat ćemo izdvajati više za osnovne životne namirnice, to smo već imali i u ovoj godini. Dakle, što smo imali u ovoj, samo će se nastaviti u idućoj godini.

U ovoj godini ljudi su se osvještavali što se događa i kako tome doskočiti i kako se tome prilagoditi, a sad dolazimo do toga da to postaju standardni obrasci ponašanja. Sada će nam to postati normalan način funkcioniranja", napominje.

Kao i ovijek, krizu će najviše osjetiti oni koji imaju najmanje.
"Hrana, prijevoz, stanovanje, sve će to biti još skuplje, a najvišu cijenu će platiti najsiromašniji. Hrvati iz kućnog budžeta iznimno puno izdvajaju za hranu. U udjelu troška hrane, mi tu zaista predvodimo".

Na pitanje zašto nam je hrana toliko skupa, Lučić odgovara: "Više je faktora. Trgovci bilježe nešto više marže, možda je razlog i veliki uvoz hrane, visoka cijena rada, uglavnom više je faktora".

"Kao u bilo kojoj krizi, doživjeli smo šok, a sada će nam postati način na koji funkcioniramo", dodje.

Pročitajte i ovo PREVLADAVAJU NEGATIVNI RIZICI HNB objavio najnovije procjene: Koliko će rasti kamatne stope, hoće li pasti inflacija?

Lučić apelira na trgovce da ne koriste situaciju s inflacijom i ne podižu cijene bez razloga.

Pročitajte i ovo USKORO PREDAH? Inflacija sve jače steže građane i gospodarstvo: Ministar financija nešto zamjera guverneru HNB-a?

"Da, trgovci iskorištavaju situaciju s inflacijom i dižu cijene i kada je utemeljeno i kada nije utemeljeno, i to se zna događati. Kao što znaju događati lažni popusti. Želim vjerovati da trgovci neće iskoristiti situaciju prelaska na euro i da neće zaokruživati cijene", kazala nam je Lučić.