Što nas čeka u idućoj godini, hoće li nam inflacija skroz isprazniti džepove i hoće li kamatne stope dodatno rasti?

Inflacija koja je izvan kontrole opasno je nagrizla kupovnu moć građana, a rat u Ukrajini i energetska kriza usporavaju globalnu ekonomiju. 

Ove godine bruto domaći proizvod (BDP) mogao bi realno porasti za 6,3 posto, a u 2023. godini za 1,4 posto, dok bi inflacija nakon ovogodišnjih 10,5 posto u idućoj godini mogla usporiti na 7,5 posto, najnovije su procjene Hrvatske narodne banke (HNB).

Ekonomski analitičari Andrej Knez i Neven Vidaković za DNEVNIK.hr, predviđaju što nas čeka u 2023. godini, hoće li građani živjeti bolje ili će nas pojesti inflacija. 

Što nas očekuje u idućoj godini? 

Ekonomski analitičar Andrej Knez kaže kako inflacija u tekućim mjesecima ostvaruje vrhunac te će nakon toga započeti tek postepeno usporavanje rasta cijena.

"U 2023. godini mi vidimo prosječnu inflaciju malo ispod 9%. Još nekoliko mjeseci će dosta snažna domaća potražnja pružiti podršku cijenama, pogotovo zbog administrativnih povećanja plaća te dosta otpornog tržišta rada. Također je bitno da dosada nisu svi proizvođači u potpunosti prenijeli povećane ulazne troškove na cijene po kojima prodaju trgovcima, a niti trgovci isto tako nisu prenijeli sve troškove na cijene prema potrošačima.

Tu očekujemo iz oba izvora još prenašanja na krajnje kupce, što će također pružati otpor snažnijem usporavanju inflacije. Opet, stopa inflacije će se smanjivati ponajviše zbog efekata visoke baze iz 2022. godine i postepenog slabljenja potražnje u domaćem i stranim gospodarstvima.

Nemojmo zaboraviti da je slabljenje gospodarske aktivnosti na globalnoj razini potaknuto stezanjem ključnih centralnih banaka te geopolitičkim zabrinutostima, a to će držati cijene robnih sirovina na nižim razinama nego u prvoj polovici 2022. godine.

Konačno, primjena eura u svakodnevnim plaćanjima od 1.1.2023. može imati nekog manjeg efekta na cijene zbog zaokruživanja, međutim to je ipak tek tehnički faktor i vrlo brzo će faktori potražnje i konkurencije na maloprodajnom tržištu ustaliti cijene na ekonomski opravdanim razinama", istaknuo je. 

Kamatne stope

"Od početka 2023. godine će na hrvatsko gospodarstvo direktno utjecati politika ECB-a. Očekujem da će ECB povisiti ključnu referentnu stopu na 2.75% tijekom prvog tromjesečja 2023. godine, a 6M Euribor će se smjestiti oko 3%.

To će dovesti do dodatnog poskupljenja otplate kredita. Možda je i nepovoljniji faktor činjenica da ključne centralne banke, poput ECB-a, u 2022. godini nisu potpuno uspijevale ustaliti inflatorna očekivanja za narednih nekoliko godina, a takva neizvjesnost dovodi do dodatne nestabilnosti u kamatnim stopama koje banke traže po odobravanju novih kredita prema privatnom sektoru.

Međutim, domaći bankovni sustav karakterizira značajan iznos neangažirane likvidnosti, što će barem tijekom narednih nekoliko kvartala obuzdavati porast kamatnih stopa na novoodbrene kredite", napominje. 

Krize – usporedba 2008./2009. i danas

"Kriza iz 2008./2009. godine se nikako ne može uspoređivati sa ovom današnjom. Ranija kriza je nastala prvenstveno iz nabujalih neravnoteža, poput duga privatnog sektora angažiranog u imovinu koja nije donosila realno pozitivan povrat.

Također, u 2000.-ima je hrvatsko gospodarstvo bilo značajno strukturno slabije nego danas, što se najbolje odražavalo u visokim deficitima plaćanja prema inozemstvu – pojednostavljeno, značajno smo se zaduživali u inozemstvu i taj dug koristili za uvoz dobara koja su bila dominantno potrošne prirode, dok istodobno nismo puno izvozili.

Danas hrvatsko gospodarstvo u volumenu izvozi skoro dvostruko više nego 2007. godine, što najbolje odražava strukturnu prilagodbu provedenu kroz 2010-e godine te trenutnu snagu ekonomije. Današnja kriza je odraz potrebe prilagodbe prema nusproduktima jeftinog novca (npr. inflacija) te energetskih ovisnosti, koji su nastajali u zadnjih 10-15 godina.

Tržište rada također je danas otpornije, primarno zbog demografskih promjena. Gospodarska aktivnost je 2000-ih značajno ovisila o granama orijentiranima na lokalno tržište, gdje su se radnici brzo otpuštali na svaki znak krize.

Danas su nepovoljni demografski trendovi natjerali mnoge poslodavce da u svijetlu slabljenja aktivnosti ne otpuštaju radnike, barem ne dinamikom i intenzitetom kao u prijašnjim krizama, već radije biraju neoptimalno iskorištavanje radnih kapaciteta ne bi li izbjegli biti u problemu kako naći radnike kada se jednog dana gospodarska aktivnost počne oporavljati", rekao nam je ekonomski analitičar Andrej Knez.

Neven Vidaković Foto: Neven Vidaković

"Laganju je došao kraj"

Ekonomski analitičar Neven Vidaković osvrnuo se na procjene o inflaciji od 7,5 posto.

Napominje kako to još uvijek nije značajan pad inflacije i da to nije pravo smanjenje inflacije. Pri tom ističe kako su brojke nevažne, a da je važno kakve se ekonomske politike provode.

Kaže kako se u Hrvatskoj događa stagflacija, odnosno stanje u kojem bruto domaći proizvod (BDP) stagnira ili opada, dok gospodarstvo istovremeno trpi visoku inflaciju i relativan rast nezaposlenosti.

"To samo po sebi nosi pad BDP-a od 3 do 4 posto, gubitak od oko 50 tisuća radnih mjesta i pad standarda od 10 posto. Iako mi znamo budućnost, ekonomskim mjerama je nećemo izbjeći nego ćemo je samo pogoršati. Najbolji primjer do sada je šest milijardi kuna spaljenih u HEP-u.

Naravno, ovo sve je suprotno od svih predviđanja ekonomskih klonova, koji ne razumiju temeljne odnose u novoj strukturi ekonomije. Ovo se sve moglo izbjeći, ali što ste htjeli to ste dobili", kaže Vidaković.

Smatra da uslijed globalne ekonomske situacije Hrvatska u ovom trenutku nije trebalo uvoditi euro, a da će uvjeti kreditiranja biti ekstremno otežani.

To što smo ušli u Schengen i u eurozonu, za Vidakovića će imati miniran učinak na investicije.

"Laganju je došao kraj. Ekonomska situacija neće biti loša kao 2009 i 2010. godine, ali bit će kakvom smo ju kreirali. Provoditeljima ekonomske politike to će biti godina kada će im trebati još veće i još nevjerojatnije laži jer laži oko smanjenja kamatnih stopa pada uđemo u euro i ekonomskom rastu zbog ulaska u Euru i Schengen ponestaje", poručuje Vidaković.

"Vlada nema u fokusu rješavanja problema. Inflacija u Europi raste zadnja 24 mjeseca. U toj situaciji morate vidjeti gdje će nas najviše udariti. Ovaj puta nas je udario po energiji. Problem je u cijeni energije, a što je vlada napravila da riješi cijenu energije? Je li povećala proizvodnju? Nije.", napominje.

"Imamo inflaciju cijene hrane i problem s proizvodnjom hrane. Trgovce koji dižu cijene. Što je Vlada po tome učinila? Nije povećala proizvodnju nego je samo ograničila nije nekoliko artikala", kaže Vidaković i zaključuje da će nam iduća godina biti još teža.