Hrvatska je u petak i službeno izašla iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka (EDP), potvrđeno je na sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) u Luxembourgu.


Ministri financija prihvatili su prijedlog Europske komisije koja je prošli mjesec preporučila izlazak Hrvatske i Portugala iz EDP-a.

Vezani članci Slika nije dostupna ''Za dugoročno smanjenje deficita Vlada mora pokrenuti neophodne reforme i ne popuštati pritiscima'' Slika nije dostupna "Situacija je i dalje potencijalno opasna": Zašto građanima Hrvatske nakon odluke Vijeća EU neće biti bolje?

Postupak prekomjernog deficita (EDP) korektivni je mehanizam EU-a, osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod tri, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.

Preporuka za Hrvatsku uslijedila je nakon što je u prošloj godini ostvaren rekordno nizak proračunski deficit i potvrđen trend smanjenja javnog duga.

Hrvatska je u Postupku prekomjernog deficita bila od siječnja 2014., kada je Vijeće EU-a dalo rok da se proračunski deficit do kraja 2016. svede na 2,7 posto.

Hrvatska je prošle godine znatno premašila taj cilj i smanjila proračunski deficit na 0,8 posto BDP-a s 3,4 posto iz 2015. godine.

Uz to, hrvatski javni dug pao je lani prvi put nakon osam godina, i to za 2,5 postotnih bodova, na 84,2 posto BDP-a.

Prema proljetnim ekonomskim prognozama Europske komisije, hrvatski bi se deficit ove godine mogao povećati na 1,1 posto BDP-a, uglavnom zbog utjecaja porezne reforme, dok bi 2018. trebao pasti na 0,9 posto.

Javni dug trebao bi u ovoj godini pasti na 81,9 posto BDP-a s prethodnih 84,2, a iduće bi godine mogao skliznuti na 79,4 posto.

Hrvatski javni dug još će dugo biti iznad 60 posto BDP-a, ali Komisija ne gleda samo nominalne brojke, nego želi vidjeti trend smanjenja duga, što Hrvatska već sada pokazuje.

Vijeće za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) također će potvrditi preporuke za pojedine zemlje za 2017. te ih podnijeti Europskom vijeću na odobrenje.

Te preporuke Komisija je također objavila prošli mjesec u okviru proljetnog paketa Europskog semestra.

Hrvatska je pritom dobila pet preporuka, koje su gotovo identične prošlogodišnjim, a odnose se na javne financije i oporezivanje, mirovine, tržište rada i socijalnu zaštitu, određivanje plaća, javnu upravu i državna poduzeća te uslužni sektor i pravosudni sustav. (Hina)