Kako su lokalni čelnici upravljali novcem građana? Institut za javne financije objavio veliku analizu, pogledajte tko je najbolji, a tko najgori

Galerija 4 4 4 4

tri vijesti o kojima se priča "OBJAŠNJENJE" I "ISPRIKA" VIDEO Oglasio se muškarac koji je gazio ruže za ubijene žene Poziv Domagoja Mikića Ova pošast razara obitelji i uzima živote, a sve je dostupnija. Slomljeni otac: "Bili smo povezani kao prst i nokat. A onda se jedne noći nije vratio kući..." napad duž granice Počeo novi rat: Izvedeni zračni udari, propao mirovni sporazum

Institut za javne financije i ove godine daje uvid u financije, odnosno prihode, rashode, suficite i deficite svih 576 općina, gradova i županija u Hrvatskoj. Svaki građanin na jednostavan način može vidjeti kako su lokalni čelnici upravljali financijama.

U Velikoj Gorici u 2019. godini živjelo je više od 62.500 stanovnika. Prihodi su iznosili gotovo 293 milijuna kuna, a rashodi 322 milijuna. Sukladno tome, gorička je blagajna prošle godine bila u minusu od gotovo 30 milijuna kuna. To znači da su svakog stanovnika Gorice gradski čelnici zadužili za 473 kune. No analiza Instituta ne pokazuje samo podatke za 2019. godinu, već šest godina unatrag, pa Velikogoričani mogu vidjeti koliko su bili zaduženi prethodnih godina. Po deficitu Velika Gorica nije najgora. Stanje suficita i deficita pogoršalo se, pokazuje analiza.

''U 2019. imamo povećanje deficita, a smanjenje suficita. Najveći suficit po stanovniku zabilježen je u općini Grožnjan u Istarskoj županiji. On je negdje oko 8 tisuća kuna po stanovniku, dok je najveći deficit zabilježen također u Istarskoj županiji, a ima ga općina Medulin i iznosi oko 7300 kuna po stanovniku'', rekao je Branko Stanić iz Instituta za javne financije.

Pročitajte i ovo Višestruke prepreke Što je stakleni strop i kako ga riješiti? "Politika je baš jedan primjer boys cluba", "Brojevi su neminovni i pričaju svoju priču"

Visoki suficiti i deficiti znače neuravnotežene proračune, što pak znači da lokalni čelnici loše planiraju, a upravo bi to trebali izbjegavati. Jedno od osnovnih proračunskih načela jest da načelo uravnoteženosti i ukupni prihodi trebaju odgovarati ukupnim rashodima. Svaka lokalna jedinica zato mora imati dugoročnu viziju razvoja. Velike razlike prihoda i rashoda govore upravo suprotno, no iako minusi u gradskoj blagajni zvuče loše, oni to, objašnjava struka, ne moraju biti.

''Veliki deficiti u lokalnoj jedinici mogu označavati i privremeno zaduživanje lokalne jedinice kako bi financirala izgradnju recimo sportskih objekata, škola ili radila rekonstrukciju lokalnih cesta, ulagala u javnu rasvjetu i zbog toga ukupni rashodi rastu. S druge strane, veliki suficiti ne moraju nužno značiti dobro poslovanje. To znači da se lokalna jedinica mogla zadužiti, mogla je primiti razne vrste pomoći iz EU fondova, državne pomoći i slično'', objašnjava Stanić.

Iako su lokalne jedinice povećale deficit, pozitivno je da posljednje tri godine rastu prosječni ukupni prihodi i prosječni ukupni prihodi po stanovniku. No oni jako osciliraju između općina, gradova i županija. U općinama je prosječni ukupni prihod oko 13 milijuna kuna, u županijama oko 225 milijuna kuna, u gradovima sa Zagrebom 150 milijuna kuna, a u gradovima bez Zagreba 93 milijuna kuna.

Prosječni prihodi po stanovniku u gradovima i općinama kreću se između pet i šest tisuća kuna, dok su u županijama mnogo niži, čak ispod 1500 kuna. Velike financijske razlike vidljive su među lokalnim jedinicama.

Pročitajte i ovo Novost koju je donijela korona Treba li ga oporezivati ili rasteretiti? Rasprave o reguliranju rada od kuće sve su intenzivnije, a mišljenja - oprečna

''Imamo i zanimljiv primjer Grada Zagreba, čiji je zbroj ukupnih prihoda u 2019. jednak zbroju ukupnih prihoda čak 120 gradova. No za Grad Zagreb zanimljivo je i to da prihodi po stanovniku nisu tako veliki, pa tako čak više od 50 općina odnosno gradova ima više prihode po stanovniku od Zagreba'', komentira Branko Stanić

Velike oscilacije u njihovim financijskim kapacitetima znak su da nešto moramo mijenjati. Stanić kaže da se u Institutu zalažu za reformu teritorijalnog i fiskalnog ustroja države i, dakako, reformu javne uprave čija je ideja funkcionalno spajanje lokalnih jedinica, odnosno da se pojedine općine ili gradovi udružuju i zajednički pružaju određene usluge i obavljanju određene poslove, poput skupljanja otpada, osnivanja vrtića, gradnje škola ili pokretanja velikih, kapitalnih projekata, koje sami ne bi mogli.

Pročitajte i ovo Korak prema nagodbi Nazire li se kraj slučaju Franak? Vlada navodno odlučila pregovarati s bankama

''Ako se neko optimizacijsko rješenje ne uspije postići, onda je svakako lokalne jedinice s nižim fiskalnim kapacitetima, nižim dohotkom po stanovniku, nižim ljudskim kapacitetima potrebno na kraju krajeva ukinuti'', zaključio je Stanić.

Da teritorijalna podjela u Hrvatskoj ne valja, struka godinama upozorava, ni ona zadužena za javnu upravu ni ona za financije. No političara koji bi to mijenjao za boljitak svih, ali zato za gubitak jeftinih političkih bodova, nažalost, još uvijek nema na vidiku.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!