Može li se vjerovati podacima iz Popisa stanovništva: Građani nisu čitali objašnjenja ili DZS nije izabrao dobru metodologiju?

Državni zavod za statistiku objavio je prije nešto više od dva tjedna konačne rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti te etno-kulturalnim obilježjima stanovništva.

Pojedine skupine podataka izazvale su mnogo zanimanja i još više pitanja, pogotovo kada je riječ o dijelu koji se odnosi na nacionalnu i vjersku pripadnost.

Koliko u Hrvatskoj ima Srba, koliko katolika, a koliko kršćana - podaci su na koje se možda i najviše čekalo, a prijepora, posebice u političkom kontekstu, ni prije popisa nije na tom polju nedostajalo. 

Dodatan sloj problema, ne nužno samo metodoloških, pojavio se nakon što su podaci objavljeni kad se pokazalo da je bilo nekih grešaka, a opetovane su i prozivke da su neki podaci iz prošlog popisa bili lažirani.

Državni zavod za statistiku (DZS) dijelom se odmah oglasio o nekima od problema, no neki su upitnici bili ostali u zraku pa je bilo potrebno njihovo dodatno pojašnjenje. No, i nakon današnje konferencije za medije DZS-a mnogi će, čini se, i dalje sumnjati u vjerodostojnost podataka iako su iz Zavoda poručili da su sve odradili kako treba. 

Lidija Brković Foto: DNEVNIK.hr

''Uloženo je puno truda'', istaknula je Brković te dodala da su ''u pripremi popisa koristili i iskustva kolega iz drugih zemalja'', a ''sve to je doprinijelo uspješnosti Popisa'', istaknula je ravnateljica DZS-a koja je podsjetila na to kako je izgledala priprema za popisivanje.

Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca (48,17 posto) i 2.006.704 žene (51,83 posto), a u odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64 posto, istaknula je Brković.



U svim županijama, dodala je, smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28 posto), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04 posto), Požeško-slavonskoj županiji (17,88 posto), Brodsko-posavskoj županiji (17,85 posto) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05 posto).



Udio stanovništva u dobi od 0 do 14 godina iznosi 14,27 posto, a udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,45 posto.



Udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 posto, Srba 3,20 posto, Bošnjaka 0,62 posto, Roma 0,46 posto, Talijana 0,36 posto i Albanaca 0,36 posto, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30 posto.

Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33 posto, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58 posto.

Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97 posto, pravoslavaca 3,32 posto, muslimana 1,32 posto, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71 posto, dok se 1,72 posto osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.

Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,24 posto ima hrvatsko državljanstvo, dok je stranih državljana 0,74 posto ili 28.784.

Prema materinskom jeziku, 95,25 posto osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1,16 posto osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od 1,00 posto.

Pročitajte i ovo DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU Pogledajte tko još uvijek živi u Hrvatskoj: Objavljeni su konačni rezultati Popisa 2021.
Pročitajte i ovo POSLALI PRIOPĆENJE Iz DZS-a reagirali na objavu podataka o vjerskoj pripadnosti: "Ni u jednom trenutku na našim stranicama nisu bile dostupne dvije različite tablice"

''Kontrolori su svakodnevno nadzirali rad popisivača. Prosječno je jedan kontrolor nadzirao sedam popisivača'', kazala je Brković.

''Pitanja o vjeri bila su jasno postavljena''

Istaknula je da su pitanja o vjeri bila jasno postavljena: ''Pitanje o vjeri bilo je potpuno otvoreno pitanje. Budući da se na ovo pitanje osoba mogla slobodno izjasniti, odgovori su se upisivali kako se osoba slobodno izjasnila. Preporuka je bila da se ne nude odgovori samo za pojedine vjere, nego da to bude otvoreno''.

''Ono što je izazvalo najviše reakcija je broj ostalih kršćana od 186.960 osoba i broj osoba koje su ušle u kategoriju ostale religije, pokreti i svjetonazori, njih 37.066'', rekla je Brković.

Navedeno je da se od tih 186.960 ostalih kršćana, ili 4,82 posto, 180.368 osoba izjasnilo kršćanima, a od njih se 157.388 osoba na pripadnost o vjerskoj zajednici izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi.

''180.000 njih izjavilo je da su kršćani, ali su na drugo pitanje o vjerskim zajednicama odgovorili ono što su odgovorili. Neki su odgovorili da su pripadnici Katoličke vrkve, neki Pravoslavne i tako dalje... što ne znači da ima 83 posto osoba koje su pripadnici Katoličke crkve jer postoji i modalitet odgovora da se oni ili ne žele izjasniti ili da nisu pripadnici nikakve crkve - znači vi možete biti katolik, ali ne morate biti pripadnik Katoličke crkve'', objasnio je glavni koordinator Popisa stanovištva Damir Plesac.

Damir Plesac Foto: DNEVNIK.hr

Ostali podaci Popisa 2021. objavljivat će se sukcesivno te će njihovo objavljivanje biti pravodobno najavljeno u Kalendaru objavljivanja statističkih podataka na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, kazala je Brković dodavši da do kraja ožujka 2023. planiraju objaviti podaci o kućanstvima.

DZS ima u planu napraviti i studiju i dubinsku analizu podataka o etno-kulturalnim obilježjima stanovništva te su istaknuli da će onda biti razriješene nedoumice i sumnje u vjerodostojnost podataka.

Vezano uz slučaj u Zmijavcima, poručili su iz DZS-a da je ''očito na terenu trebalo još više nadzora i kontrole'' te ''nikada nije sve savršeno i uvijek može bolje''.

Pepeljuga, Sandokan, Jedi vitez i dijete svemira u Katoličkoj crkvi

''U odgovorima na vjeru je bilo tako maštovitih stvari... zezali su se neki s upitnikom'', kazali su iz DZS-a, a neki od odgovora su bili ''Pepeljuga'', ''Sandokan'', ''Jedi vitez'', ''dijete svemira u Katoličkoj crkvi''.

Pročitajte i ovo popis stanovništva Oni su najbrojnija skupina u Hrvatskoj, a jedva preživljavaju: "Ja moram krepati..."

''Popis smo odradili stručno i stojimo iza svih podataka'', kazala je Brković i kazala da će detaljne podatke o vjerskim zajednicama tek objaviti: ''Dobit ćemo podatke koliko ima katolika, a koliko pripadnika Katoličke crkve''.

''Broj katolika će ostati kakav jest'', kazala je Brković i izrazila žaljenje zbog sumnji u popis jer je ''odrađen stručno i profesionalno''.

Međutim, neka pitanja su ostala neodgovorena, inzistirali su novinari koji su upozorili da nisu svi ispitanici shvatili pitanja oko vjere i vjerskh zajednica.

''U nekim slučajevima možebitno ispitanik nije shvatio, a mi smo postavili pitanja na najjednostavniji mogući način. Na pitanje o vjeri ispitanik se slobodno izjašnjava, a u korelaciji s pitanjem o vjerskoj zajednici zahtijeva možda analizu sa sociolozima religije'', objasnili su.

Istaknuli su da su ''definirali ovaj upitnik još 2018. godine i slali ga raznim institucijama i organizacijama, tražeći mišljenje'': ''Dobili smo više od 20 komentara i odgovora, uključujući onaj od Ureda Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, gdje oni pišu razloge zašto bi se trebalo uvesti to pitanje''. ''Ono je naknadno uključeno u popisni obrazac'', kazali su i odbacili tvrdnje da je politika tako utjecala na popis.

Bi li sada nešto mijenjali, zanimalo je novinare, a Plesac je odvratio: ''Ako bih ja nešto promijenio, to bi bilo da se popis provede po CAPI metodi iz 2011. pa da popisivači mogu pojasniti ispitanicima pitanje o vjeri''.

''Građani nisu detaljno pročitali što piše u metodološkim objašnjenjima''

Dubravka Rogić-Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika, objasnila je da su u odnosu na popis 2011. imali drugačiju metodu popisivanja, koja je "znatno utjecala", naime, dvije trećine ispitanika koji su bili u kategorijama ostali kršćani i vjernici su  samopopisali (CAWI), dok su jedna trećinu popisali popisivači (CAPI): ''To je očigledno znatno utjecalo i na strukturu odgovora koje smo dobili''. 

Na opetovane novinarske prigovore da su ljudi bili vjerojatno zbunjeni ''vjerom'' i ''vjerskom zajednicom'' odvratila je da su se ''ispitanici očigledno žurili ispunjavajući upitnik i nisu detaljno pročitali što piše u metodološkim objašnjenjima''. No, opetovala je da iako možda u nekim slučajevima ispitanik možda doista nije shvatio, pitanja su  postavili na najjednostavniji mogući način: ''Na pitanje o vjeri ispitanik se slobodno izjašnjava. Mi ne možemo utjecati ili mijenjati njegov odgovor''.

Istraga oko sporne tablice

Iz DZS-a su se osvrnuli i na pisanja u medijima o postojanju dvije različite tablice o vjerskoj strukturi stanovništva te su ponovili da je Zavod službene rezultate Popisa 2021. objavio 22. rujna 2022. u 11 sati na internetskoj stranici Zavoda: ''Niti u jednom trenutku na internetskim stranicama Zavoda, uključujući i internetsku stranicu Popisa 2021., nisu bile dostupne dvije različite tablice, kako se navodi u medijima''.

''Sporna tablica, objavljena u pojedinim medijima je kontrolno-analitička tablica koja je korištena za analizu modaliteta tijekom obrade popisnih podataka, odnosno pripreme konačnih rezultata Popisa 2021.", ponovili su iz DSZ-a i najavili da se radi na internoj istrazi protiv ''nepoznatog počinitelja'' koja će pokazati kako se tablica s oprečnim podacima iz DZS-a uopće pojavila u medijima.