Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje izvijestio je u utorak da su u priopćenju od nedjelje previdom, zbog "teško čitljivog rukopisa", kao datum rješenja kada je obitelji Žinić dana na korištenje kuća u Glini naveli "14. travnja 1995." umjesto "19. rujna 1995." .


"Datum predmetnog rješenja je 19.9.1995. godine, kojega dana je Komisija za privremeno preuzimanje i korištenje imovine izdala predmetno rješenje", ističu u priopćenju pojašnjavajući kako je došlo do propusta.

Vezani članci Ivo Žinić Žinić ne želi govoriti o skandalu: "Kuću sam dobio kao i svi beskućnici. Plenković? Nisam s njim razgovarao o povjerenju" Ivo Žinić, župan Sisačko-moslavačke županije Žinić o državnoj kući u kojoj živi besplatno: "Dobio sam trećinu kuće u Marinbrodu i vjerojatno neću imati pravo na darovanje ni otkup ove kuće"

Podatak sadržan u priopćenju Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje od 17. siječnja 2021., da je kuća u Runjaninovoj 7 u Glini obitelji Žinić dana na korištenje rješenjem Komisije za privremeno preuzimanje i korištenje imovine od 14. travnja 1995. godine, a temeljem Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom, dan je, ističu, na osnovu uvida u presliku rješenja Komisije za privremeno preuzimanje i korištenje imovine.

"U prijepisu i dostavi informacije o datumu rješenja došlo je do previda budući da su svi podaci na predmetnom rješenju popunjeni ručno, teško čitljivim rukopisom. Umjesto "19.9.1995." godine, u navedenom priopćenju je naveden datum "14.4.1995." godine, što je netočan podatak", poručuju u priopćenju.

Pitanja o rješenju za Grad Glinu

Napominju i kako je stupanjem na snagu Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom prestala je važiti Uredba o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom od 31. kolovoza 1995. godine, kojom je bilo propisano da se danom stupanja na snagu te Uredbe, pod privremenu upravu Republike Hrvatske i na korištenje stavlja imovina koja se nalazi na ranije okupiranom području Republike Hrvatske, koju su vlasnici napustili i osobno je ne koriste. Člankom 4. te Uredbe propisano je da navedena imovina privremeno prelazi u posjed općine, a čl. 5. da će se navedena imovina davati u posjed i na korištenje prognanicima, izbjeglicama, povratnicima kojima je u Domovinskom ratu uništena ili oštećena imovina, invalidima Domovinskog rata, obiteljima poginulih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te drugim građanima koji obavljaju djelatnosti nužne za sigurnost i obnovu ranije okupiranih područja.

Uredba je, naglašavaju u priopćenju, sa zakonskom snagom jer je donesena temeljem Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske.

"Dakle, i prije donošenja Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom, postojala je pravna osnova za postupanje općinskih Komisija. I Uredbom i Zakonom propisano je da o davanju u posjed i na korištenje imovine odlučuje Komisija za privremeno preuzimanje i korištenje imovine, koju osniva poglavarstvo općine, odnosno grada", ističu u priopćenju.

Napominju i da Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje nije pravni slijednik komisija za privremeno preuzimanje i korištenje imovine. Ovlast za osnivanje i rad komisija bila je u potpunosti u nadležnosti jedinica lokalne samouprave te poručuju da se u skladu s time za sva eventualna pitanja vezana uz rad i rješenje Komisije koja je donijela rješenje za obitelj Žinić treba obratiti gradu Glini.

Novi detalji

U cijeloj se aferi pojavio i novi zanimljiv detalj. Naime, kuća koju je kupio Žinićev sin nakon potresa je dobila naljepnicu za rušenje. No, kuća nije oštećena u potresu, već u ratu. 

"Ta crvena naljepnica znači kao na semaforu nemoj prolaziti. A zgodno je što iza nje postoji još 60 atributa. Neki od njih su da je neodržavana i napuštena"; kaže Josip Atalić, koordinator Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo