To da se bolesne krave ne ubijaju, nego takve bolesne prodaju za klanje, nije izuzetak, već pravilo. Sanitarna inspekcija ipak priznaje da je između 600 i 9000 kg mesa zaraženog salmonelom i escherihijom coli završilo diljem Hrvatske, a mi smo ga pojeli. Dok je u Poljskoj pitanje dana kada će ministar odstupiti zbog ovako važne teme za građane, naš ministar, i to već godinama, odbija stati pred kameru i razgovarati o tome kakvu hranu jedemo.

Galerija


Najgori dijelovi mesa išli su u kebabe. To je otkrio novinar Partyk Szczepaniak radeći kao mesar u klaonici u Poljskoj. Klao je teško pokretne, bolesne krave. Odstranili bi dijelove govedine na kojoj se očito vidjelo da je zdravstveno neispravna, a onda bi mesari sami stavljali oznaku ispravnosti.

Vezani članci Liljana Cerovečki (Foto: Dnevnik.hr) - 5 U nemogućim uvjetima i uz vašu pomoć, stvoren je novi dom: Teta Ljilja će prvi put u životu Božić provesti u kući Ilustracija: GettyImages Djevojčica (5) jezivom pričom šokirala socijalne radnike i psihologa: "Tata me zvao u bratovu sobu i to se dogodilo"

Vrlo brzo nakon objave ovih šokantnih snimaka, otkrilo se u koje je sve europske zemlje to meso išlo.

Naš je načelnik sektora veterinarske inspekcije smirivao javnost. Meso bolesnih krava iz te poljske klaonice nije ušlo u Hrvatsku, bio je siguran. No poljski novinar je u razgovoru za Provjereno upozoravao da se problematično meso može pojaviti iz druge klaonice jer brojne rade po sličnom principu. ''Stavio sam oglas u lokalnim novinama da sam trgovac i da želim kupiti bolesne, mrtve krave. Bilo je to prije tri tjedna. Svaki dan me zovu: "Pozdrav, ja sam xy, zovem iz malog sela iz jedne poljske regije. Imam kravu koja ima slomljene noge, bolesna je ili leži nekoliko dana, možeš li je, molim te, kupiti?" Jednostavnije ju je prodati nego nazvati veterinara'', kazao je krajem siječnja za Provjereno Szczepaniak.

Nešto više od tjedan dana nakon tog intervjua, dogodilo se ono na što je upozoravao. Zaražena govedina pojavila se u Sloveniji. Ne iz iste, već drugih klaonica koje posluju s jednom velikom tvrtkom. ''I povučeno je sa tržišta, ali s obzirom da mi nismo nadležni za meso u restoranima, to morate pitat sanitarnu inspekciju'', kazao je hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić sredinom veljače.

Dvanaest tona mesa bilo spremno za kebab

Ukupno 12 tona mesa pripremljenog za kebab trebalo je ići u 41 zalogajnicu s brzom hranom i u tri ugostiteljska objekta u Hrvatskoj. Prvo je ovo uočila slovenska sanitarna inspekcija, a onda je na uzbunu reagirala i hrvatska.

Sanitarna inspekcija ministarstva zdravstva nije omogućila sugovornika za Provjereno. Samo su kratko odgovorili da još rade na ovom slučaju i da će o svemu obavijestiti javnost na vrijeme, no poslali su onda pisani odgovor. ''Riječ je o dijelu uzoraka, dok se za preostale uzorke rezultati još očekuju. Od dosad prispjelih rezultata za osam ispitanih uzoraka, dva uzorka su zdravstveno neispravna'', kazali su iz sanitarne inspekcije.

Meso se jedno vrijeme nalazilo na tržištu Hrvatske, priznaje inspekcija, iako je prvo tvrdila nešto drugo. Ostaje nejasno je li to prešutjela ili jednostavno odmah nije znala. Bio je to, brane se, smrznuti proizvod koji se mora termički obraditi, pa se rizik za zdravlje smanjuje. ''Ako se pojeo kebab u kojem je bila escherihija i salmonela, nje više nema nakon termičke obrade, ali to ni u kojem slučaju ne znači da ne trebamo bolje kontrolirati da nam se takve stvari ne događaju'', kazao je ministar zdravstva Milan Kujundžić.

Svaki tjedan pojede se 10 do 150 kilograma kebaba, ovisno o objektu. Ekipa emisije Provjereno posjetila ih je nekoliko u Gradu Zagrebu kako bi provjerili znaju li uopće trgovci odakle meso dolazi i kakvo je. I dok trgovci u Zagrebu na zabrinuta pitanja kupaca odgovaraju da je meso iz Austrije i Njemačke, izgleda da meso za kebab zaraženo salmonelom i puno lijekova nije bilo samo iz Poljske. ''Znaju da nije samo meso iz Poljske. U jednoj štruci mesa iz ove tvornice, bilo je također mesa iz Njemačke, iz drugih poljskih klaonica. Zovu ga goveđim kebabom, ali u njemu nema samo govedine'', kazao je poljski novinar Szymon Jadczak.

Kako izgleda proces kontrole poljoprivredne inspekcije?

Distribuirano je iz velike tvornice u blizini Poznana koja je meso dobavljala iz čak sedam poljskih klaonica. ''Veterinari sada pokušavaju otkriti koliko je ovih lijekova bilo u mesu i kako može utjecati na ljude koji su to meso pojeli'', dodaje Jadczak.

Meso je na tržište stavljeno sa svim potrebnim oznakama zdravstvene ispravnosti. S takvim dokumentima ono prolazi slobodno tržište Europske unije. Sporni kebab za sanitarnu inspekciju postaje ''slučaj" tek onda kada se u njihovom sustavu zaprimi hitna obavijest.

Za sve kontrole prije distribuiranja mesa zadužena je druga inspekcija, poljoprivredna. Ekipa emisije Provjereno našla se s Gordanom Jerbićem, načelnikom Sektora veterinarske inspekcije u Ministarstvu poljoprivrede. Detaljno je opisao kako taj proces treba izgledati.

Životinje se u cijeloj Europskoj uniji kontroliraju isto. Prvo na farmi. Gleda se, kaže, jesu li zdrave ili bolesne, što jedu i kako se prema njima postupa. Svaka ima i svoju oznaku. ''Sve se to kontrolira. Kada je životinja spremna, odnosno kada se životinja proda na klanje, tada vlasnik životinja prijavljuje to ovlaštenom veterinaru koji onda s obzirom na evidencije i eventualno može ići na farmu. Nije obavezno, ali može ići na farmu pregledati te životinje prije stavljanja u promet i životinje s dokumentacijom koja je propisana odlaze na klaonicu'', objašnjava Jerbić.

Prije klanja veterinar treba provjeriti dokumentaciju. Nju mora imati svaka životinja. Na njoj se vidi i to je li životinja s područja koje je zbog bolesti pod restrikcijama. ''Prije nego što klaonica uopće krene na klanje, vrši se pregled kalonice od strane veterinara iz kontrolnih tijela. Pregledava se je li izvršena dezinfekcija prije klanja, pregledava se je li oprema funkcionalna, jesu li sve osobe koje bi trebale biti tamo na mjestu, jesu li obučeni kako bi trebali, je li u objektu provedeno sve vezano uz monitoring, vezano za uzimanje uzoraka i tako dalje'', ističe Gordan Jerbić.

Zemlje trebaju pojačati nadzor

A nakon klanja još jedna kontrola, i to trupova. Tek tada meso odlazi u hladnjaču, pa do dobavljača, odnosno tvrtki, prehrambenih lanaca. Po broju kontrola koje europski zakon predviđa u svakoj državi članici, reklo bi se da je nemoguće da meso bolesnih životinja završi na policama.

Slučaj iz Poljske ne samo da dokazuje da je to moguće, već i objašnjava kako. Prvo farmer bolesnu životinju proda kao zdravu jer je to jeftinije od njezinog liječenja. Onda se ona tako bolesna zakolje u klaonici, a u dokumentaciji se prikaže da je meso ispravno. Dobavljač može imati kontrole, ali uglavnom gleda samo papire, a isto to rade i oni na granici. A inspekcija kontrolira i je li trgovački lanac pogledao te papire.

''Mehanizam koji je EU ispostavila je mehanizam povjerenja gdje je napisano točno, putem HASAP-a, standard i kvaliteta koju određeni proizvod mora zadovoljiti. Sama ta regulativa ima smisla da jedna država članica, kada stavlja nešto na tržište, mora ispuniti sve mjere koje su propisane'', kazala je europarlamentarka Marijana Petir.

Jedna država članica vjeruje drugoj da je prije plasiranja proizvoda na tržište provela sve potrebne kontrole. Ipak, zemlje mogu pojačati nadzor. To su učinile zemlje poput Austrije, Francuske, Italije. Češka je tražila da se svaka pošiljka iz Poljske pregleda. ''Kada mi izvozimo ili poljoprivredne proizvode, hranu ili žive životinje neku drugu državu, vjerujte mi da se to u Austriji, Njemačkoj vrlo detaljno pregledava i pročešljava se sva dokumentacija. Vrše se nadzori.

Ne vjeruje se crno na bijelo onome što smo mi donijeli kao dokumente. Dok s druge strane, u Hrvatsku ulazi sve i svašta i mi se baziramo na tom sustavu povjerenja. Dakle, ja nisam protiv toga da mi vjerujemo certifikatima, ali iskustvo nas uči da bi naše kontrole trebale biti dosljednije i jasnije'', smatra Petir.

Najviše mesa dolazi nam iz Nizozemske

Najviše mesa unosimo iz Nizozemske, a slijede Njemačka i Poljska. Savjetnik u Sektoru za poljoprivredu i prehrambenu industriju Hrvatske gospodarske komore Zoran Radan kazao je da smo iz Poljske izvezli oko 19 tisuća tona različitih vrsta mesa vrijednosti oko 45 milijuna erua.

To su podaci HGK-a za 2017. godinu. Ti se podaci razlikuju od onih Ministarstva poljoprivrede koje očito nema potpune podatke. Oni kažu da je te godine u objekte diljem Hrvatske uneseno gotovo tri puta manje, oko 7 tisuća tona govedine, junetine, teletine iz Poljske. Prošle godine kažu da smo unijeli oko 6 000 tona. A HGK kaže – oko 17 tisuća.

A koliko smo mesnih prerađevina unijeli? Od ministarstva te podatke nemamo, a HGK kaže oko 2 700 tona u protekle dvije godine. Kako se podaci Državnog zavoda za statistiku i HGK poklapaju, uzimamo ih za usporedbu s brojem inspekcija.

Veterinarska inspekcija je u protekle dvije godine uzela 1 327 uzoraka mesa i mesnih proizvoda.
To znači da na 30 tona mesa ide jedna veterinarska inspekcija.

Sanitarna je pak uzela samo 17 uzoraka. Na čak 2 465 tona ide jedna sanitarna inspekcija. Ako uzmemo da prosječan Hrvat godišnje pojede 68 kilograma mesa, znači da čak 36.000 Hrvata pojede nepregledano meso do slijedeće inspekcije. ''Povećan je uvoz u odnosu prije ulaska Hrvatske u EU. Zato što nema više nikakvih barijera. To je sve jednistveno tržište. Roba ide, na primjer, iz Varšave u Zagreb kao da ide iz Zagreba u Split. Bez ikavih prepreka'', kazao je Zoran Radan, savjetnik u Sektoru za poljoprivredu i prehrambenu industriju HGK.

Poljski ministar mogao bi ostati bez posla

I zato Europska komisija, nakon što je to pokazao i slučaj iz poljske klaonice u Mazoviji, razmatra postrožiti kontrole ondje gdje problem počinje, odnosno u klaonicama. Kolega novinar iz Poljske Szymon Jadczak kaže kako je sporna klaonica iz njihove priče sada zatvorena, a čeka se izvještaj Europske komisije o poljskim klaonicama i tvornicama, nakon čega bi ministar poljoprivrede mogao ostati bez posla.

Nije ovo prva afera s poljskim mesom. Sjetimo se salmonele u piletini koja je praktički dočekala Tomislava Tolušića. Uslijedile su onda i kobne posljedice zbog jaja zaraženih salmonelom. A sada neispravno meso za kebab. Koliko je često poljoprivredna inspekcija nazdzirala poljsko meso otada, ekipa emisije Provjereno htjela je pitati ministra. Nije pristao na intervju. Jasan odgovor nisu dobili ni od načelnika veterinarske inspekcije. ''Mogu vam točno reći. Mi imamo podatke o svim proizvodima i mesu koji se unosi u RH. Imamo točne podatke. Rekao sam vam da smo mi uzeli preko 4 000 samo prošle godine. Samo prošle godine smo uzeli preko četiri i pol tisuće uzoraka mesa'', kazao je Jerbić.

Ekipa emisije Provjereno tražila je i zapisnike tih kontrola. Dobili su tek popise tvrtki koje uvoze meso iz Poljske. Prošle godine pronašli su četiri nesukladna nalaza mesa peradi u 2 tvrtke. Tvrde da su pojačali nadzor sporne tvrtke iz Poljske. U tri pošiljke su u proteklom periodu pronašli nepravilnosti.

Od ulaska u EU uvoz je povećan

Dijana Kladar, iz udruge Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, smatra da učestale afere s poljskim mesom pokazuju samo da proizvođači koji svjesno prodaju takve proizvode nisu adekvatno sankcionirani. ''Kada budu završavali u zatvorima, onda će se možda nešto promijenit. Imamo neku vrstu kriminala. Znači, u papirima sve štima. Govorimo sve je čisto, oni su proveli nekakve procedure i tako dalje. Papir može trpjeti svašta, ali ajmo mi realno gledati što se dogodilo'', kazala je Kladar.

Uvoz je od ulaska u Europsku uniju povećan za 30 posto, ali se nije povećao broj kontrola. Štoviše, premali je. Bazira se uglavnom na povjerenju, na crvenom alarmu ili na izbijanju afere. Pa od afere do afere, tone mesa ulaze, a mi što smo pojeli, pojeli smo.

Slučaj iz Poljske je pokazao da sustav kontrole ne funkcionira dovoljno dobro ne samo u Hrvatskoj, već i na razini Europske unije i tek kada se se on postroži, bit će i vuk sit i ovce na broju.

Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr