'Doći će do poskupljenja rada, a time i manje posla'

'Uvođenjem takve mjere samo se poskupljuje trošak rada, čime dolazi do smanjene konkurentnosti naših tvrtki, time do manje posla, a na kraju, naravno, može doći i do povećanog broja otkaza', objašnjava Novotny koji smatra da Vlada rebalansima ide u potpuno krivom smjeru. 

Pročitajte i ovo Kriza u Francuskoj Macron se obratio javnosti prvi put nakon pada vlade: Otkrio je kad će imenovati novog premijera očekuje se ostavka premijera Pala francuska vlada: Šuška se tko bi mogao biti budući premijer

'Oni rade na izgradnji političkog kompromisa umjesto na napretku', kaže Novotny.

S njim se u suštini slaže prof.dr.sc. Slavko Kulić koji dodaje kako se takva mjera ne može nikako održati na duge staze, jer nije dugoročna s obzirom na to da je plaća za koju radimo dogovorena vrijednost.

'Mi se možemo s višim stupnjem solidarnosti unutar zajednice dogovoriti i postići konsenzus kojim ćemo takav namet plaćati recimo mjesec do dva, ali to nikako nije dugoročna strategija. Treba napomenuti da se u Hrvatskoj radi oko 200 radnih dana, dok društva od kojim mi posuđujemo imaju oko 303 do 324 radna dana. Imamo 165 dana odmora, s ovog i onog naslova što potvrđuje tezu da naše plaće nisu rezultat potrebnog ili napornog nužnog rada. To su jednostavno društvene činjenice kojih bismo se morali postidjeti kad govorimo o plaći', kaže Kulić.

'Plaće su rezultat dogovora i nemaju izravne veze s onim što radimo i obrnuto. Na tu činjenicu upućuje i ekonomska znanost. 'Krizni' namet može eventualno biti neka vrsta kompromisa koji ćemo uvesti tijekom ljeta, dok još ne znamo što raditi, ali nikako nije dugoročno rješenje', ističe Kulić i dodaje kako on ne vidi problem u Vladi već u tome da je njima dana mogućnost donošenja tako važnih političkih odluka.

>> 'Mi moramo vaditi zemlju iz krize u koju su je doveli nesposobni političari'

>> Milanović: 'Ovo je porez na lošu vlast'

'Naravno da to nije rješenje. To je samo jedna od mjera koja pokazuje dramatičnost situacije, kada se pod svaku cijenu poduzimaju brzinske mjere koje nisu anti već prorecesijske. Ovakvim se mjerama uporno pokušava održati sustav koji ne funkcionira i koji nas je doveo u situaciju u kakvoj smo danas, a za koju većinu grijeha ipak snosimo mi sami, a samo dio ima veze s krizom na globalnom nivou', kaže dr.sc. Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Profesor Brkić smatra kako su ovo samo dramatični pokušaji da se održi likvidnost koji, kako je rekao, zapravo konačno otkrivaju pravu istinu 'da je car gol'.

'Kad ne postoji razvojna strategija, onda se neprestano ovakvim brzinskim mjerama vrtimo u krug, a one nikako nisu dugoročno rješenje', kaže Brkić.