Početak rujna Zagrebu je donio promjene što se tiče mjere roditelja odgojitelja, o čemu smo razgovarali sa zamjenicom gradonačelnika Danijelom Dolenec.
Galerija
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec rekla je da je mjera roditelja odgojitelja obustavljena jer je došlo vrijeme da se sagleda sa svih strana te odluči o promjenama, što se može zaključiti i iz javnog savjetovanja.
"Čak i neke udruge korisnika, kao Obitelj 3+, govorile su o potrebama promjena. Vodili smo računa o tome s jedne strane, a s druge o prijedlozima koji se tiču i godina trajanja mjere i visine iznosa, tome da djeca ne pohađaju vrtić ako su im roditelji korisnici mjere", rekla je Dolenec.
Također je dodala da se radi o skupoj mjeri, koja je iz mjeseca iz mjesec sve skuplja i koja je u kolovozu proračun Grada Zagreba koštala 43 milijuna kuna, odnosno oko 4200 kuna po korisniku. Ipak, istaknula je zamjenica gradonačelnika, sadašnji korisnici nemaju razloga za paniku.
"Mi ćemo svakako iskoristiti ovo vrijeme da kvalitetno napravimo evaluaciju. Uzet ćemo u obzir i stavove udruga koje zagovaraju korisnike i voditi računa o njihovim interesima. Tako da u ovom trenutku još ne bih iznosila detalje u kome smjeru idu te izmjene jer voljeli bismo da oni prije svega budu bazirani na kvalitetnoj studiji, koje ćemo na vrijeme komunicirati s javnosti", rekla je.
Korisnici puno vremena provedu izvan tržišta
Mjera do 15. godine najmlađeg djeteta, što znači da korisnici mogu jako puno vremena provesti izvan tržišta rada.
"Mjera je inicijalno osmišljena kao demografska jer potiče rađanje trećeg, četvrtog, petog djeteta. Dakle, potiče velike obitelji, što samo po sebi nije sporno. Postavlja se pitanje je li trošak koji je sada kreiran ovom mjerom razmjeran učinku koji ona ima. Drugo je pitanje je li dobro da neke majke doista budu izvan tržišta rada 15 godina. Kako se onda one i s kojim vještinama i kakvim iskustvom mogu vratiti na tržište rada?", rekla je Dolenec.
"Postoji i pitanje socijalizacije djece u vrtićima. Prema sadašnjoj logici, djeca obitelji koji su korisnici te mjere ne pohađaju vrtić. Tako da je to još jedno pitanje koje po nama evaluacija ove mjere mora adresirati. Kada pogledamo mjeru kao demografsku, ona je imala neke efekte. Ali pitanja su socijalnih efekata, ekonomskih efekata na tržište rada i veliko pitanje za Grad Zagreb jest je li možda važniji cilj širiti dostupnost vrtića za svu djecu", dodala je zamjenica gradonačelnika.
Trebaju se proširiti kapaciteti u vrtićima
Gotovo 2000 djece u Zagrebu nije upisano u vrtić. Ona djeca koja se rađaju od rujna do prosinca ne mogu se nagodinu upisati u jaslice i zapravo tek sa starosti od jedne godine i devet mjeseci mogu ostvariti pravo upisa.
"Svakako moramo proširiti kapacitete u dječjim vrtićima. Mi smo nova uprava i u tom smislu smo zatekli stanje gdje grad nije pratio razvoj gradskih četvrti. Vrtićki kapaciteti su premaleni da prihvate sve zainteresirane korisnike i točno je također da trendovi pokazuju da se roditelji sada ranije odlučuju na jaslice i na stavljanje djece u vrtić", rekla je Dolenec.
"Cilj je da što veći obuhvat djece imamo i u ranijoj dobi, a ne samo u onom obveznom predškolskom dijelu. To su ciljevi koji su za ovu upravu važni i o njima vodimo računa nevezano na mjeru roditelja odgojitelja. Već sada planiramo izgradnju kapaciteta novih vrtića i trudit ćemo se da se ova velika sredstva koja su dostupna iz nacionalnog Fonda za oporavak i otpornost također mogu usmjeriti dijelom i u vrtićku i školsku infrastrukturu", zaključila je.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!
