Galerija
Tatjana Zajec, veterinarka i voditeljica skloništa, kaže: "Možemo reći da građani tijekom cijele godine napuštaju životinje, ali isto tako smo tijekom ovih godinu dana primijetili, da mi u Zagrebu nemamo problem s napuštenim životinjama, već sa životinjama koje su prošvercane negdje iz ostatka Hrvatske i uglavnom iz okolnih zemalja, prvenstveno iz BiH, Srbije i Crne Gore.
To smo dokazali vrlo jednostavno, tako što su ograđeni prostori za pse bili poluprazni cijelo vrijeme lockdowna i evo tek sada prvi put primjećujemo kad su se otvorile granice da eto odjednom i mi imamo više pasa."
Mnogi vlasnici koji i ovako ne pružaju kvalitetnu skrb svojim ljubimcima, ovakvim postupcima krše zakonske obaveze i odgovornost svakog skrbnika životinje. Iako se godinama radi na provođenju zakonske obaveze mikročipiranja pasa, mnogi vlasnici se još uvijek opiru tome.
Zajec dodaje: "Obaveza je mikročipiranja svakog psa, s tim da i lokalna samouprava ima obavezu kontrole mikročipiranja. Neke su lokalne samouprave to i provele, neke nisu, ali zasigurno oni svi psi koji nisu prekontrolirani i nemaju mikročip budu napušteni, a posebno kujice koje stvaraju nova legla koja onda netko baci i takvi psi završavaju ili u skloništima ili u udrugama za zaštitu životinja."
Kazna za držanje psa bez mikročipa iznosi do 6.000 kuna. No i nesterilizacija psa i mačaka jedna je od ključnih problema koji pridonose ovakvim brojkama napuštenih životinja. Mnoge jedinice lokalne samouprave provode i besplatno sterilizaciju psa i mačaka. Građani ne samo da napuštaju životinje, nego i njihova čitava legla, a upitne su i budućnosti malih psića i mačića.
"Najugroženiji su štenci zato što je pitanje hoće li ih netko na vrijeme naći kad ih netko neodgovoran baci negdje u neki jarak u šumu i sad ovisno o tome jesu li na vrijeme nađeni ili nisu onda oni prežive ili ne. Osjetljive su naravno i starije životinje. Evo nedavno su stranci prolazili kroz jednu šumu kraj Siska i pronašli su jednog prastarog, stvarno starog mačka. Znači netko se o njemu brinuo sve dok on nije postao bolestan i stariji i nakon toga je samo izbacio mačka u šumu", dodaje Zajec.
Pročitajte i ovo
Upravo životinje koje su od malih nogu imale osiguranu hranu, vodu i smještaj izgubile su osjećaj za pronalaskom hrane i snalaženjem na ulici ili u prirodi. Napuštanjem tako postanu ne samo beskućnici nego i teže preživljavaju pored agresivnijih životinja, stoga dolaze u raznim stanjima ako prežive ulicu.
"Ovdje u skloništu imamo samo pse, odnosno ovo je samo sklonište za pse, zato što nemamo sklonište za mace. Imamo petnaestak ograđenih prostora samo za ranjene i bolesne mačke, i nažalost, to ni približno nije dovoljno za sve ono što ovaj grad treba, jer sad je na ulicama na tisuće mačića. Ne postoji sklonište, ne samo kod nas u Zagrebu, nego niti u ostatku Hrvatske. Mačiće svatko pronalazi, a mjesta nema nitko nigdje jer su sve udruge pune, a čak ih i mi volonterski nosimo doma i pokušavamo spasiti."
Ovoj sudbini podliježe svaka vrsta životinje koja je kućna. Od papiga, kornjača, kunića, lisica pa do pasa i mačaka. Kakvu skrb onda osigurati ljubimcima tijekom ljeta ako ih ne vodite sa sobom? Postoje hoteli za životinje, ali isto tako i čuvatelji životinja koje imaju pristup vašim domovima. Što je dobro za pojedinu vrstu provjerili smo kod bivše vlasnice hotela koja sada čuva životinje.
"Za pse je bolje da ih smjeste u hotel. Jer ovdje u Hrvatskoj imaju socijalnu zajednicu, imaju parkove i uživaju biti s drugim psima. Ponekad kažem da u hotelu imaju privatnu mini zabavu", rekla je Anne, čuvateljica životinja
Ipak, kada govorimo o mačkama koje su teritorijalna bića, one bolje prihvaćaju čuvanje u vlastitom domu.
"Mačke su jako dobri kućni ljubimci, ali vrlo različiti. One su teritorijalne, sramežljive, nisu socijalizirane s drugim mačkama, te je za njih bolje da ostanu kod kuće, ja to preporučam", dodaje Anne.
Mačke su životinje koje se vole kretati, skakati i istraživati i za njih je ograđeni prostor teško prihvatljiv. Stoga je ostanak u vlastitom prostoru nedvojbeno bolji. Ista stvar je i kod papiga, vole udobnost vlastitoga doma. Ipak kada govorimo o financijskim mogućnostima, cijene se razlikuju.
Postoje i pet friendly hoteli
Treba svakako napomenuti da postoje pet friendly hoteli gdje možete povesti ljubimce sa sobom na odmor, a ako ste se odlučili za odmor bez njih ovo su cijene u Zagrebu.
Poludnevni boravak do 4 sata koštat će 70 kn, a dnevni boravak do 10 sati 100 do 120 kn. Hotel 1-3 dana iznositi će 140 kn/dan, a više od 3 dana 120 kn/dan. Dodatno istrčavanje uz bicikl ili šetnja košta 50 kn/sat.
Uz napomenu da se za dodatnog ljubimca cijena umanjuje, ali se dodatno plaća hrana ili ju morate osigurati. Ako želite premium hranu ona će vas dodatno koštati 30-50 kn. Cijene šetanja i čuvanja ljubimaca kreću se od 30 do 100 kn. Cijena ovisi o tome dolaze li u vaš dom ili vrše uslugu prijevoza do vlastitog prostora.
"Kada čuvam ljubimce, prvo im očistim posude po dolasku. Bilo su da su nečiste ili je u njima ostalo hrane od ranije. Zatim stavim novu hranu, promijenim vodu i očistim toalet, a ako mačka želi, mazimo se i dam joj i poslasticu", rekla je Anne.
Iako mnogi ljubimce smatraju životinjama koje imaju životinjski nagon za preživljavanjem, treba napomenuti da su one po dolasku u našu obitelji preuzele naše osobine i prilagodile se tome. Tako da bilo da ih vodite na odmor ili ćete im osigurati brigu do vašeg povratka, sve je bolje od sudbine koja može biti posljedica napuštanja.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!
