Kako bi se kino na Tuškancu sačuvalo HFS je najavio kako će u četvrtak konferencijom za novinare početi akcija "Daj mi kino! 2" (u istoimenoj akciji iz 2006. sačuvano je kino Europa).
Kao neke od razloga zbog čega se boje da se priprema zatvaranje kina Tuškanac navode i što Grad Zagreb upravo preispituje 'stanarsko pravo' HFS-a na Tuškancu, s obzirom da kinom upravlja savez udruga a ne gradska ustanova, ali i činjenicu da su sredstva za program kina u ovoj godini drastično umanjena, što je nastavak trenda - od 2008. do danas su se prepolovila iako se njome, uz program, pokriva i jednogodišnji hladni pogon.
Zabrinjava ih i što se gradskim sredstvima obnavlja potpuno zapuštena dvorana Kinoteke, a koja nije niti gradsko vlasništvo, te što će Grad u njezinu revitalizaciju investirati dodatnih 12 tisuća kuna mjesečnog najma. Strahuju da je u pozadini tog projekta namjera da Kinoteka zamijeni kino Tuškanac, iako ono godinama prikazuje kinotečni program.
"Zbrajajući sve elemente, a imajući oko sebe razjapljene pukotine koje je prije više godina prouzročilo bušenje podzemne garaže, a iznad sebe rupetinu veličine 2x2 metra, koju je prije šesnaest mjeseci u zgradi zaštićenoj kao spomeničko dobro probušio nemarni podstanar-ugostitelj povlačeći gajbe s pivom po oronulom tavanu, voditelji Tuškanca, štoviše obnovitelji kino-života u Gradu Zagrebu s pravom se pitaju čemu vodi taj koloplet okolnosti – gašenju kinoprograma u Tuškancu, novom rundom financijske stege u sljedećoj godini, useljavanju neke druge organizacije/institucije u zgradu ili prenamjeni prostora u luksuzan hotel na atraktivnoj lokaciji", ističu.
"Ako Grad nema nikakve zakulisne namjere s kinom Tuškanac te želi zadržati status quo, postoji li ikakva dugoročna kulturna strategija kojom bi bili određeni i nezaobilazni punktovi gradskog kinematografskog života te model njihova funkcioniranja i financiranja", pitaju se.
Izvijestili su kako su u ponedjeljak imali zakazan sastanak s mjerodavnima iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, ne bi li saznali neke od odgovora na svoja pitanja, no "taj je pokušaj bio bezuspješan, s obzirom na izostanak nadležnih osoba koje donose odluke i/ili skrbe o kulturnoj strategiji grada".
Zbog svega se pokreće akcija "Daj mi kino! 2", po uzoru na istomenu akciju koju su prije desetak godina proveli s Propeler filmom i Zagreb film festivalom, a nakon koje je za film sačuvano kino Europa.
Zaposlenici HFS-a podsjećaju kako je, nakon višegodišnjih napora uglednih filmskih djelatnika da osnuju gradski Filmski centar, zagrebački gradonačelnik 2004. otvorio kino Tuškanac i predao na na zajedničko upravljanje Hrvatskom filmskom savezu i Zagreb filmu (koji je uskoro prepustio vođenje kina HFS-u).
Cilj je bio u ionako zapuštenoj zagrebačkog kino mreži nadoknaditi gubitak kinotečnog programa, a s obzirom na zatvaranje legendarne Kinoteke u Kordunskoj i povrata zgrade vlasniku, Crkvi sv. Blaža.
Na Tuškancu je uslijedilo preuređenje male dvorane u prizemlju za održavanje promocija, predavanja i radionica, uređen je i namješten uredski prostor, a na platno kina vratili su se filmski klasici i nova imena filmske umjetnosti.
"Nostalgija za vremenom filmofilije, žeđ za pravim kinom, za klasicima i art-filmom bila je tolika da je kino Tuškanac postalo novo mjesto hodočašćenja", ističu, dodajući da je ondje odgojeno nekoliko generacija srednjoškolaca i studenata, te se u kino vratila srednja i starija generacija gledatelja, kojima je odbojno iću u kino u trgovačke centre.
Kino je udomilo niz filmskih festivala, a kako bi se obilježio "novi hram filmske klasike" brončani Charlie kipara Ratka Petrića, preselio se iz dvorišta nekadašnje Kinoteke na tratinu ispred Tuškanca. (Hina)
