Vlada je 2018. proglasila godinom reformi, koje, iskreno, nitko još ne vidi. O tome, ali i do kada ćemo imati niske kamate s novim - starim guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem razgovarao je reporter Dnevnika Nove TV Mislav Bago.
Pročitajte i ovo
Ima li utjecaja ovakav hrvatski rezultat u nogometu u Rusiji na rast, primjerice, BDP-a?
Teško je to procjenjivati. Ne postoji egzaktno, ali sigurno može imati pozitivan kratkoročni utjecaj, prvenstveno na potrošnju. Sigurno se više trošilo ovih dana. Može imati nešto negativan na produktivnost, jer se puno slavilo. Ali srednjoročno, mislim da definitivno ima najveći pozitivan utjecaj na brend Hrvatske. Trebamo shvatiti da je zemlja brend, pogotovo zemlja poput Hrvatske koja je jako turistički orijentirana, izvozna. Takvu vidljivost u svijetu ništa ne može osigurati nego uspjeh reprezentacije. Međutim, ako pogledamo dugoročni efekt, kad bi on bio jako pozitivan onda vjerojatno Argentina ne bi dva puta bankrotirala. I Brazil bi bio u boljem ekonomskom stanju.
Inflacija raste. Bojite li se da će nam zbog rasta inflacije rasti kamate?
Do sada još ne vidimo takve inflacije da bismo se morali oko toga brinuti. Imamo jednokratni porast i mislim da će inflacija ostati na razinama koje ne bi zahtijevale rast kamatnih stopa. Može se očekivati da će kamatne stope ipak početi rasti, ali ne prije polovice ili druge polovice sljedeće godine.
Do kada ovaj jeftini novac može biti na raspolaganju?
U ovom trenutku se ne očekuje da bi kamatne stope na europskom tržištu, koje je za nas glavno, mogle rasti prije druge polovice iduće godine. Taj porast, kada se dogodi, bit će relativno umjeren.
Ali će biti tendencija rasta?
Bit će tendencija rasta. Za Hrvatsku je važno da o tome razmišlja na način da kada kamatne stope na međunarodnom tržištu počnu rasti, Hrvatska ih onda prati. Mi imamo pad premije rizika na Hrvatsku koji se događa zadnji niz godina. A cijena po kojoj se zadužuje država na neki način određuje i cijenu zaduživanja kućanstva ili poduzeća.
Kad kamate počinju rasti građanima, pa i državi, kažete – za godinu dana? Sada ili nikada, sad treba napraviti neku reformu.
Vrijeme za reforme je najbolje bilo prije deset godina, a sljedeće najbolje vrijeme je sada, kažu Kinezi.
Dok ima jeftinog novca?
Dok ima jeftinog novca, novac je jedan element toga. Međutim, ne koštaju sve reforme, neke ne koštaju ništa. Recimo liberalizacije tržišta usluga, proizvoda, rada, u biti nisu skupe..
Vidjeli smo to na taksi uslugama?
Recimo da.
Naše gospodarstvo usporava. Do kad se mi možemo ovako ''voziti'' ako ne napravimo kao država nijednu reformu?
Rekao bih da ne usporava. U ovom trenutku imamo, recimo, stagnaciju rasta na razini ispod tri posto. Očekujemo ove godine rast 2,8 posto. Izvoz je pao značajno u prvom kvartalu. Međutim, u travnju i svibnju povećao se za 5,3 posto, tako da očekujem tu negdje rast. Stvar je u tome da ne očekujemo, da rast ne može probiti tih tri posto bez značajnijih strukturnih reformi.
To utječe na zapošljavanje?
Zaposlenost u ovom trenutku raste. Rekao bih da je problem na tržištu rada druge prirode. A to je da u ovom trenutku imamo situaciju da poslodavci s jedne strane kažu u našoj anketi da im je drugi najveći problem u poslovanju, nakon regulacije, nedostatak radnika, a s druge strane imamo stopu nezaposlenosti od deset posto.
Znači da ćemo dogodine biti u situaciji da ćemo uvoziti još više radnika?
Već smo sada u situaciji da moramo uvoziti radnu snagu da bi poslodavci mogli popuniti radna mjesta.
Vidjeli ste odluku suda kojom se daje mogućnost građanima da tuže banke zbog ništetnih klauzula koje su ugrađivane. Možete li procijeniti jesu li tu u pitanju milijarde kuna?
Teško je govoriti o broju. Ova presuda daje mogućnost potrošačima, budući da se tu radi o kolektivnoj zaštiti, da individualnim tužbama idu na sudove. Pitanje je koliko će ljudi tužiti i kako će sudovi po tim tužbama suditi. Tek tada će se moći procijeniti.
To može dugo trajati?
To može dosta dugo trajati.
Izabrani ste ponovno za guvernera. Jesu li vaši suradnici bili vaš izbor ili je to politika odabrala? Do sad je inače bila praksa da guverner sam bira svoje najbliže suradnike.
Do sada je bila praksa, ali i zakon da guverner predlaže. Ali to je promijenjeno 2008., tako da to sada parlament čini. Ljudi koji su predloženi i izabrani imali su iskustva u HNB-u i sigurno postoje područja ekspertize u kojima će oni jako dobro obavljati svoj posao.
Ali Sandra Švaljek je malo "letjela" u politiku. Mislite li da je tu bilo političke trgovine premijera sa svojim partnerima?
Ne znam što se događa u politici. Bavim se samo monetarnom politikom u HNB-u. Znam da je Sandra Švaljek bila 13 godina u Savjetu HNB-a pa joj ovo područje neće biti ništa novo, nego bih rekao više povratak u profesionalne vode.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
-
Penava poručioNestao spomenik koji veliča četničkog vojvodu: "Tko god ga je uklonio, znao je da dolazimo po njega"
-
Jedna osoba mrtvaPolicija objavila detalje stravične tragedije u Kninu: 25-godišnjak tijekom zabave iz spavaće sobe donio ručnu bombu
-
Eksplozija u KninuFOTO Vatrogasac: Prizor je bio strašan, možete zamisliti kako je kad bomba eskplodira u stanu"
