Vrijeme pomame za kreditima davno je zaboravljeno, no kako se tržište nekretnina oporavlja, a negdje valja i živjeti, što je bolje ili isplativije – zadužiti se, primjerice, za 80 tisuća eura za neki prosječni stan ili plaćati najam? Najam u takvome stanu stoji oko 350 eura, rata 20 godišnjeg kredita oko stotinu eura više.

Galerija


Biti ili imati – podstanarstvo ili kredit? Mnogi su mišljenja kako je, bez obzira na velike financijske izdatke, kredit bolje rješenje, jer biti svoj na svome sigurnije je rješenje. Međutim, sljedećih 20 do 30 godina nismo na svome. Vlasnik je stana, sve do otplate kredita – banka.

"Teško je tu dati neki jednoznačan odgovor jer jako puno ovisi o životnim navikama i o tome koliko ste mobilni – mijenjate li zaposlenja ili živite u istoj sredini", ocjenjuje financijski savjetnik Igor Škrgatić.

Kao i u svemu, imamo argumente pro et contra. Ako niste stalno zaposleni, često se selite ili mijenjate posao ulazak u kredit, koji mnogi financijski analitičari zovu nužno zlo, nije pametno rješenje. Doduše u tim uvjetima ne znamo koja bi vam banka i odobrila kredit.

Igor Škrgatić (Printscreen Informer)
Igor Škrgatić (Printscreen Informer)


S druge pak strane planirate li dugoročno, u koliko toliko sigurnim uvjetima, kredit je bolja opcija. Nakon predugog vremena otplate kredita ipak ste vlasnici nekretnine.

"Ako se za vrijeme otplaćivanja tog stambenog kredita dogode neki poremećaji i dođe do toga da se morate preseliti i promijeniti prebivalište možete doći u probleme jer nekretnina nije uvijek likvidna, ne može se brzo prodati", smatra Škrgatić.

Zanimljivo je kako stranci, za razliku od nas, nemaju toliku potrebu posjedovati nekretninu.

"Mislim da je to najviše zbog nekakvih povijesnih razloga i konotacija jer smo ipak mi izašli iz jednog sustava u kojem je vlasništvo nekretnine bilo nešto što se podrazumijeva", kaže savjetnik.

Iznenađuje činjenica da je u nerazvijenim zemljama mnogo češća praksa posjedovati nekretninu nego je unajmljivati. Nakon izvjesnoga broja godina, ako bi imao sreću da ga zaobiđe otkaz, korisnik kredita postao bi punopravnim vlasnikom stana. Podstanar bi ostao punopravnim vlasnikom svoje, kreditom neopterećene plaće i ušteđevine koju je mogao izdvajati.

U potkrovlju trgovačkog centra izgrađeni stanovi za radnike

"Ove nove mlade generacije koje dolaze mislim da se neće toliko vezati za nekretninu koliko su se vezale prijašnje", smatra Igor Škrgatić.

Međutim, novi je trend da vas poslodavci vežu uz nekretninu. Da nam u sezoni nedostaje radnika stara je priča, no malo gdje čujemo o smještaju tih radnika. Tako primjerice u Dubrovniku dok se gradio jedan trgovački lanac u potkrovlju su izgrađeni i stanovi za radnike. Ako ste pomislili da će radnici dobiti te stanove vrlo ste duhoviti.

"To je praksa u kojoj poslodavac pokušava radnike vezati na sebe dugoročno i nismo to mi izmislili taka praksa postoji u svijetu već dugo, pogotovo u tim područjima u kojima je radna snaga deficitarna", kaže ovaj financijski savjetnik.

Razumljivo je da ljudi žele mir u vlastita četiri zida, no treba naglasiti da kada kupujete stan ne plaćate samo nekretninu nego i kamate.

Osoba koja otplaćuje stambeni kredit od 50.000 eura tijekom 20 godina plati oko 16.000 eura više nego da je plaćala najam stana takve veličine
. Do prije nekoliko godina tržište je nekretnina ludovalo - građevinari su gradili, banke kreditirale, građani kupovali. Sada smo stali na loptu, ali ne iz želje nego iz potrebe.

Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr.