Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Više od 6000 građana neće biti na popisu birača jer su im poništene osobne iskaznice. Razlog je što žive na adresama bez kućnog broja ili s nulom.


S 29. prosincem prošao je rok u kojem su građani s takvim adresama kao i oni bez važećih osobnih iskaznica trebali policiji predati potrebnu dokumentaciju i zahtjev za osobnom.

S današnjim danom, njih 247.874 odjavljeno je iz evidencije o prebivalištu. Jučer je, naime, istekao rok za potvrdu ili otkazivanje prebivališta za određene kategorije građana.

Ines Krajčak, pomoćnica ministra unutarnjih poslova za upravne i inspekcijske poslove pojašnjava: 'Nema posljedice po državljanstvo ili imovinu građana, to su bila najčešća pitanja koja su se pojavljivala.'

Iz evidencije su izbrisane tri kategorije građana.

- 102.900 onih s prebivalištem u hrvatskoj koji su stekli uvjete za osobnu iskaznicu, ali je nikada nisu zatražili.
- 111. 165 onih kojima je istekla osobna iskaznica prije više od 15 dana, a novu također nisu zatražili.
- 33.809 onih koji žive na nepostojećim adresama, bb ili nula nula. Takvih 6.813 imalo je važeće osobne iskaznice, ali kako nisu otišli u katastar po kućni broj, osobne su im poništene.

300.000 Hrvata do 29. prosinca mora zamijeniti osobne, a ako to ne naprave...


Iako postoji mogućnost ponovnog registriranja prebivališta uz potrebnu dokumentaciju, mišljenja građana o tome su podijeljena, a promjene su mnoge zbunile, pogotovo građane koji rade u inozemstvu.

'Za njih se zapravo ništa ne mijenja. Postoji određen broj građana koji to nije evidentirao, oni će nas morati uvjeriti da borave trenutno vani, donijeti određena uvjerenja da ih ne bismo izbrisali iz registra prebivališta', pojasnila je Krajčak.

Isto vrijedi i za povratnike, koji moraju donijeti potvrde da namjeravaju ostati živjeti u Hrvatskoj.
Ove promjene utjecat će i na popis birača i to već sada za drugi krug predsjedničkih izbora, pa će se onih 6.813 s BB adresom morati aktivno registrirati kako bi glasovali jer su uklonjeni i s popisa birača.

Izbrisani se mogu vratiti u registar prebivališta i to će najlakše ići onima s bb ili nula adresama. Oni trebaju otići u katastar, izvaditi svoj kućni broj, donijeti ga u policiju i izvaditi novu osobnu iskaznicu.

Radi se o 6000 takvih adresa, odnosno 33 tisuće osoba. Za ostalih 214 tisuća ljudi u MUP-u vjeruju kako jedan dio njih uopće ne živi u Hrvatskoj, a drugi dio su osobe s fiktivnim prebivalištem koje uopće ne žive na prijavljenim adresama.

U svojim provjerama od vrata do vrata policija je po službenoj dužnosti u protekle dvije godine obrisala oko 177 tisuća takvih.

Za neregulirano prebivalište predviđene su i kazne od 500 do 5000 kuna, no još se, kako smo doznali, neće kažnjavati. Ako vas je policija jučer izbrisala, sve do trenutka vađenja nove osobne iskaznice, vodit će se kao da niste prebivali u Hrvatskoj, što s druge strane možete stvoriti problem ukoliko za nekakvu povlasticu ili iz kojeg drugog razloga, morate dokazati prebivalište u kontinuitetu.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook