Peđa Grbin novinare je izvijestio da je od Raiffeisen banke dobio obavijest kako će banke slučaj franak riješiti na Međunarodnim sudom za rješavanje investicijskih sporova, na što im on poručuje kako se investicijski sporazumi ne rješavaju ondje.
'Gospodo draga, investicijski sporazumi koji postoje rješavaju se pred nacionalnim sudovima ili u Strasbourgu', rekao je Grbin.
Milanović 'spustio' Schellingu: Nisam ja kriv što su vaše banke muljale. Neka sad plate
Dodaje kako banke sada kukaju da ih se dovodi u nepovoljan položaj, ali kada su oni kreditima korisnike dovodili u nepovoljan položaj, tada im to nije bilo problem.
Ovaj prijedlog Vlade podržat će nezavisni zastupnik Josip Kregar, unatoč tome što postoji nekoliko pravnih rizika Vladinog prijedloga.
Saborska zastupnica SDP-a Ingrid Antičević Marinović napominje kako nema pravnih rizika ove odluke, jer da oni postoje, 'banke ne bi vrištale nego bi poduzele pravne korake'.
Podsjetimo, kroz izmjene dva zakona - o kreditnim institucijama i o potrošačkom kreditiranju, Vlada predlaže konverziju kredita u švicarskim francima te s valutnom klauzulom u 'švicarcima' na dobrovoljnoj bazi, ovisi o odluci potrošača, i to za sve kredite u 'švicarcima' koji su u otplati, koji su prodani ili na bilo koji način ustupljeni trećoj strani i sl., no ne i na kredite koji su redovno ili prijevremeno otplaćeni.
Također, predviđa se i mogućnost konverzije takvih kredita koje su podigle fizičke osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja, obrtnicima, trgovcima pojedincima te nositeljima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Konverzija će se, prema prijedlogu Vlade, provesti na način da se početno odobrena glavnica kredita denominirana u francima pretvori u eure po tečaju koji je bio primjenjiv na dan isplate kredita, a početno ugovorena kamatna stopa u 'švicarcima' zamjeni kamatnom stopom za kredite u eurima. Temeljem tog izračuna utvrdit će se novi otplatni plan.
Ključni korak u postupku konverzije bit će pretvaranje do sada uplaćenih iznosa u iznose kojima će se namiriti rate po novom otplatnom planu. Vladin je prijedlog da se uplaćeni iznos za kredit u švicarcima, a koji je veći od iznosa po kreditima u eurima rasporedi kao preplata. Ta bi se preplata priznavala kroz umanjenje budućih rata, odnosno ne bi se tretirala kao umanjenje glavnice.
Pritom se uvodi ograničenje za korištenje iznosa preplate na buduću ratu i ta bi rata mogla biti umanjena do najviše 50 posto.
U slučaju da je korisnik kredita u 'švicarcima' uplatio manje no što bi uplatio da je imao kredit u eurima, banka i taj dužnik trebali bi sklopiti poseban sporazum kojim bi regulirali način na koji će korisnik kredita podmiriti nastalu razliku.
Prema prijedlogu, izračun preostale neotplaćene glavnice u eurima utvrdilo bi se na dan 30. rujna ove godine, za kada je predviđeno da zakonske izmjene stupe na snagu.
Od tog dana počinje teći rok od 45 dana tijekom kojih banke dužnicima preporučenom pošiljkom moraju dostaviti izračune konverzije. Korisnik kredita potom ima pravo u roku od 30 dana od dana zaprimanja izračuna donijeti odluku hoće li taj prijedlog i prihvatiti.
Ako korisnik kredita ne pristane na konverziju, otplata kredita nastavit će se prema početno ugovorenim uvjetima. Odnosno, za takve korisnike kredita na snazi ostaje fiksirani tečaj 6,39 do isteka zakonskog roka (veljača 2016. godine), kao i fiksna kamatna stopa od 3,23 posto (zbog ispunjenja uvjeta aprecijacije švicarskog franka za više od 20 posto)..
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
NepojmljivoStrahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
