"Izvješća Europske komisije i Europske središnje banke pokazala su da Hrvatska nema makroekonomskih neravnoteža, postigli smo odgovorno upravljanje javnim financijama, napredak u dizanju kreditnog rejtinga na razinu investicijskoga, sprječavanju pranja novca, borbe protiv korupcije, što sve govori o tome da je Hrvatska kroz provedbu strategije za uvođenje eura ostvarila temeljne ciljeve Vlade", kazao je predjednik Vlade Andrej Plenković u četvrtak nakon sastanka s izvršnim potpredsjednikom Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdisom Dombrovskisom u Banskim dvorima.
Ulazak u europodručje te schengenski prostor bili su neki od ciljeva Vlade, naglasio je premijer.
"Ulazimo u klub 19 članica Unije, sutra s Hrvatskom 20, ulazimo u klub zemalja najsnažnijih gospodarstava", istaknuo je Plenković te dodao kako će ulazak Hrvatske u europodručje "dignuti vjerodostojnost Hrvatske u ekonomskom i financijskom smislu, kao i da ćemo živjeti kvalitetnije i s višim standardom".
Premijer je naglasio da Hrvatska ispunjava kriterij stabilnosti cijena. "Vidjeli ste da je prosječna inflacija tijekom 12 mjeseci do travnja ove godine bila 4,7 posto, a referentna vrijednost bila je 4,9 posto, dakle bili smo u okviru tog kriterija", rekao je predsjednik Vlade.
Dodao je i da je Hrvatska dobila potvrdu od Europske središnje banke da je ispod mastriškog kriterija o proračunskom deficitu od tri posto BDP-a.
U iduća dva tjedna, kako je najavio premijer, na sastanku eurogrupe nazočit će naš državni tajnik i prvi put bit će analizirani zadnji prijedlozi EK, a onda idemo na ministarsku razinu. Vijeće EU će konačne odluke o uvođenju eura u Hrvatskoj donijeti u prvoj polovici srpnja, nakon rasprave na sastancima euroskupine, Vijeća ministara EU za ekonomske i financijske poslove te Europskog vijeća, a čemu će prethoditi mišljenja Europskog parlamenta i Europske središnje banke.
Ministarstvo će pratiti sve što se događa s cijenama
Plenković je kazao kako su sva izvješća, kako ono Europske komisije, tako i Europske središnje banke te zaključci, pokazali da je Hrvatska spremna za uvođenje eura 1. siječnja 2023. godine.
Ministarstvo će pratiti sve što se događa s cijenama, kazao je premijer.
"Očekujem da svi akteri u društvu budu vođeni načelom poštenog prelaska na euro. Da budu fer. Ovo je proces koji vodi vlada, poslovni subjekti moraju uz vrlo detaljan monitoring udruga i ministarstva, svi moraju pratiti da nema tih lovaca u mutnom, a ako ih ima, onda ih treba javno prozvati. Oni koji žele profitirati na uvođenju eura moraju biti imenovani", poručio je Andrej Plenković.
Izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis kazao je kako je ulazak Hrvatske u europodručje veiki korak, kako za samu Hrvatsku, tako i za čitavu Europsku uniju.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Uz premijera, sastanku su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić te ministar gospodarstva Davor Filipović.
Vujčić: Ulazak u eurozonu ojačat će hrvatsku otpornost na krize
Ulazak u eurozonu ojačat će otpornost Hrvatske na krize i vanjske šokove, a građanima i gospodarstvu donijeti mnogostruke koristi, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić u četvrtak u zajedničkoj izjavi nakon sastanka s potpredsjednikom Europske komisije Valdisom Dombrovskisom.
Povod susretu bilo je izvješće o konvergenciji Europske komisije i Europske središnje banke u kojemu se ocjenjuje da je Hrvatska spremna za uvođenje eura.
Vujčić je kazao da pozitivna ocjena Europske komisije o ispunjavanju nominalnih kriterija konvergencije, Hrvatsku dovodi na korak do ulaska u europodručje.
"To je završetak puta na koji smo krenuli 2017. godine i sada ga privodimo kraju", rekao je Vujčić i dodao da će to za Hrvatsku značiti mnogo te da će biti puno više koristi od uvođenja eura nego troškova, kako za građane tako i za poduzeća.
Ulazak u europodručje, naveo je guverner, Hrvatsku će učiniti puno otpornijom na sve šokove i krize kojih u zadnje vrijeme ima mnogo.
"Svakako je puno bolje biti u europodručju u ovim trenucima nego biti izvan njega", kazao je.
Nakon ulaska Hrvatske u europodručje i Hrvatska narodna banka će se u potpunosti integrirati u eurosustav, postat će puni dio tog sustava, istaknuo je te podsjetio da je HNB u listopadu 2020. godine stupio u blisku suradnju sa Europskom središnjom bankom što po njemu znači da smo već ušli u bankovnu uniju, te da HNB čeka završni korak integracije u zajedničko područje valute u Europi.
Naglasio je da je to područje druge najznačajnije valute u svijetu te da će to za nas značiti napredak.
Do 31. prosinca većina bankomata bit će napunjena eurima
Što se tiče tehničke provedbe prelaska na euro, konkretno rada bankomata u prijelaznom razdoblju, kazao je da će do 31. prosinca većina bankomata biti napunjena eurima, dok će do 15. siječnja svi bankomati biti napunjeni s eurima. Dio bankomata će, međutim, u tom prijelaznom razdoblju biti napunjen kunama. To će se napraviti po rasporedu bankomata tako da građanima bude najjednostavnije.
Upitan je li ovo najbolji trenutak za uvođenje eura, s obzirom na globalnu krizu, Vujčić je rekao da bi bilo bolje da smo i ranije ušli u europodručje.
"Što prije ulazak u eurozonu je bolji, ovo je najbolji trenutak koji možemo imati i ja mislim da je dokaz za to da smo na početku pandemijske krize već imali potporu Europske središnje banke što ne bi bilo moguće da u tom trenutku već nismo bili vrlo blizu ulasku u tečajni mehanizam. To nam je pomoglo da lakše prebrodimo pandemijsku krizu", rekao je Vujčić, dodavši da su sada, za razliku od većine zemalja EU koje nisu članice eurozone i gdje su kamatne stope već značajno porasle nakon početka ratne krize u Ukrajini, u Hrvatskoj kamate ostale iste kao i prije.
Dombrovskis je čestitao Hrvatskoj na, kako je rekao, povijesnom postignuću, rekavši da je Hrvatska ispunila sve kriterije koji su pred nju postavljeni, te da je očekivano pridruženje Hrvatske europodručju, nakon provođenja svih formalnih postupaka koji su pred nama, prvi siječnja iduće godine.
Kazao je da će EK i dalje surađivati i s Hrvatskom i s HNB-om. Rekao je da je ulazak u europodručje posebno važan jer se cijeli svijet nalazi u krizi najviše izazvanoj ratom, te da je zbog toga važno biti dio Europe koja koristi drugu najjaču valutu svijeta. To će Hrvatskoj pomoći u mnogim financijskim aspektima uz ostalo i manjim kamatama, rekao je.
-
Izvanredno stanjeVIDEO Dramatični prizori iz susjedstva: Grad i naselja pod vodom, došla je i do krovova
-
prenapuhane cijene"Tražio je 360.000 eura, mi ponudili 168 tisuća i kupili": Hrvati otkrili kako spustiti cijenu nekretnine
-
Brojne tetovažeŠto znači tetovaža 187 koju je imao pljačkaš banke ubijen u Splitu?
