Andrej Plenković na sjednici Vlade
Andrej Plenković na sjednici Vlade Foto: DNEVNIK.hr

Premijer Andrej Plenković okupio je ministre i ministrice na redovitoj sjednici Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK).


''Ono što smo mislili da se neće i ne može dogoditi u Europi 21. stoljeća jutros se, nažalost, počelo događati. Rusija je počela svoju ničim izazvanu agresiju i invaziju na Ukrajinu, čime je duboko pogazila suverenitet Ukrajine i međunarodno pravo. Riječ je o najvećem vojnom pohodu na tlu Europe još od Drugog svjetskog rata i najozbiljniji udar na sigurnost cijele Europe'', istaknuo je u uvodnom govoru na redovitoj sjednici Vlade premijer Andrej Plenković govoreći povodom invazije i agresije na Ukrajinu.

''Ovim brutalnim i masovnim napadom Rusija je pogazila i Povelju Ujedinjenih naroda (UN), Helsinški akt i Europsku sigurnosnu povelju, na kojima počiva Europska organizacija za sigurnost i suradnju. Time je udarila i u same temelje svjetskog poretka koji se zasniva na miru, stabilnosti i poštovanju suvereniteta i neovisnosti nacija i država. Cijela situacija je isključiva odgovornost Rusije, koju pozivamo da odmah prestane s vojnom agresijom i povuče svoje snage iz Ukrajine'', poručio je hrvatski premijer, koji nakon sjednice Vlade putuje na izvanredno Europsko vijeće u Bruxelles.

''Rusija je ničim izazvana počela vojnu agresiju na Ukrajinu''

"Hrvatska, kao jedina članica NATO-a i EU-a, koja je i sama prije tri desetljeća bila žrtvom brutalne vojne agresije, Miloševićevog režima, najbolje zna što to znači i najbolje razumije Ukrajinu, kojoj hrvatska Vlada još jednom izražava svoju punu solidarnost. Ukrajina je u prosincu 1991. bila prva članica koja je priznala neovisnost Hrvatske i svi dobro znamo koliko nam je to tada značilo. Sada kada je Ukrajina žrtva agresije, Hrvatska će biti na strani mira, slobode, demokracije solidarnosti i međunarodnog prava. Hrvatska bi pogazila sva svoja načela kada ne bi stala uz ukrajinski narod'', kazao je Plenković i naglasio da je Hrvatska spremna humanitarno i tehnički pomoći Ukrajini te primiti moguće izbjeglice: ''U tome Hrvatska, nažalost, ima velikog iskustva iz vremena Domovinskog rata i rata u BiH''.

Govoreći o sastanku Europskog vijeća, rekao je da se nada da će usvojiti veliki paket sankcija protiv Rusije kao odgovor na "ovo što se događa jutros": "Istovremeno, nadamo se da ovako brutalan napad ne podržavaju i mnogi u Rusiji jer ovaj napad na ukrajinski narod izazvat će mnoge nedužne žrtve, za što nema opravdanja. Otvorena agresija Rusije na Ukrajinu već jutros je dramatično promijenila odnose i sliku svijeta kakav smo poznavali''.

Plenković je istaknuo da je ''od presudne važnosti da se u Hrvatskoj održi jedinstvo i politička stabilnost, a da se na razini EU-a i NATO-a učvrsti jedinstvo i odlučnost: ''Za očekivati je da će agresija imati snažne posljedice, ne samo na sigurnosnu situaciju u Europi i svijetu već i na globalnu cijenu energenata. Od jutros cijena nafte skočila je za šest posto, cijena plina skočila je za 30 posto, to znači da će Vlada nastaviti sa svojim mjerama ublažavanja udara na kućanstva i poduzeća. Danas je jasnije nego ikada koliko je za Hrvatsku važna diverzifikacija opskrbe plinom kako bismo očuvali energetsku neovisnost. Stoga se odluka da investiramo u LNG terminal pokazuje od strateške važnosti. Postavlja se pitanje ulaganja u vojsku, nastavit ćemo ulagati u sposobnosti vojske''.

''Sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost može se održati već sutra''

Od jutra se nižu sastanci oko stanja na istoku Europe, a Plenković je jutros razgovarao i s predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem, s kojim je u stalnom kontaktu vezano za situaciju u Ukrajini.

''Svi su maksimalno angažirani kako bismo održali stabilnost svih sastavnica u ovakvim okolnostima. Komunicirao sam i s guvernerom HNB-a, obavještajnim službama, ministarstvima, svi su angažirani kako bi osigurali stabilnost svih elemenata, čuo sam se s našim veleposlanicima, u stalnom smo kontaktu. Naša veleposlanica ostaje do daljnjeg u Kijevu, to je naša politička odluka i brinut će da se naši državljani povuku iz Ukrajine ukoliko to žele. Čuo sam se i s predsjednikom Milanovićem, izrazio sam i spremnost mene i Vlade da održimo sastanak sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost - što se mene tiče, ta sjednica može biti već i sutra'', istaknuo je Plenković.

Plenković je i ranije jutros ''najoštrije osudio agresiju i invaziju Rusije na Ukrajinu'' te pozvao Rusiju da odmah prekine napad: ''Ovaj ničim izazvan napad je grubo kršenje suvereniteta Ukrajine i međunarodnog prava''.

''Pozivamo Rusiju da odmah prestane s vojnim operacijama koje ugrožavaju nevine ljude. Podržat ćemo paket sankcija Europske unije i spremni smo humanitarno i tehnički pomoći Ukrajini'', poručio je Plenković nakon što se sastao s ukrajinskim veleposlanikom u Hrvatskoj Vasiljem Kiriličem.

Andrej Plenković, Vasilij Kirilič Plenković osudio napad: ''Hrvatska će podržati sankcije Rusiji, spremni smo pomoći Ukrajini''

Plenković je opetovao da ''Vlada Republike Hrvatske najoštrije osuđuje rusku invaziju i agresiju na Ukrajinu, koja je izravan napad na demokraciju, međunarodno pravo i suverenitet Ukrajine''.

''Vlada će učiniti sve da Hrvatska funkcionira normalno''

''Hrvatska vlada i nadležne službe učinit će sve da Hrvatska funkcionira normalno'', zaključio je Plenković u uvodnom govoru na sjednici Vlade, s koje je ministar branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved poručio da su sve sastavnice domovinske sigurnosti spremne za izvršenje zadaća u okviru svojih nadležnosti.

Što se tiče obnove na Banovini, rekao je da se intenzivira dinamika sveobuhvatne obnove, što uključuje konstrukcijsku i nekonstrukcijsku obnovu te izgradnju obiteljskih kuća i višestambenih objekata: ''Ulažemo dodatne napore kako bi se svi stradalnici mogli vratiti u svoje domove. Dosad su potpisani ugovori s izvođačima radova za izgradnju 90 obiteljskih kuća. Dosad je u procesu nekonstrukcijske obnove obnovljeno 1596 kuća, a za njih 865 radovi su u tijeku''.

Hrvatska upućuje žurnu pomoć Ukrajini

Vlada je odobrila upućivanje žurne pomoći Ukrajini, i to prema popisu iskazanih potreba koji je uputila državna služba Ukrajine za izvanredne situacije. ''Kao izraz solidarnosti, Vlada RH upućuje žurnu pomoć Ukrajini iz raspoloživih zaliha i sredstava Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva zdravstva, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Hrvatske vatrogasne zajednice, i to u obliku robe i opreme procijenjene vrijednosti 9.105.866 milijuna kuna'', kazao je ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović uz napomenu da je Hrvatska spremna pomoći Ukrajini i u poslovima razminiranja.

Ministarstvo zdravstva također će participirati u donaciji lijekova i sanitetskog materijala Ukrajini, a u hrvatskim bolnicama pripremaju se uvjeti za potencijalno zbrinjavanje ozlijeđenih.

Vlada je usvojila i Nacrt prijedloga Odluke o uspostavi snaga za brzi odgovor NATO-a te će je dostaviti predsjedniku Republike na donošenje, naime, kako je kazao ministar obrane Mario Banožić, razina spremnosti snaga je u stupnju pripravnosti unutar nekoliko dana: ''U Ministarstvu obrane i Glavnom stožeru Oružanih snaga provedena je raščlamba mogućnosti deklariranja snaga. U skladu s time, ovom Odlukom predlaže se deklariranje do 10 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske za angažiranje u okviru Združenih snaga visoke spremnosti iz sastava snaga za brzi odgovor NATO-a u 2022. i 2023. godini''.

Do kraja tjedna u Hrvatsku stiže proteinsko cjepivo

Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je o epidemiološkoj situaciji kazavši da je Hrvatska danas zabilježila 2559 osoba novozaraženih koronavirusom na PCR testu te još 1348 na brzim antigenskim testovima (BAT): ''U odnosu na tjedan ranije, to je pad broja novozaraženih za 39 posto. Na bolničkom liječenju su 1504 pacijenta, a na respiratoru njih 109''.

''Do kraja tjedna očekujemo i dolazak proteinskog cjepiva - 69.000 od ukupno naručenih 198.000 doza, koje bi moglo biti rješenje za one koji se dosad nisu cijepili zbog postojećih kontraindikacija i skepsi prema cjepivu'', kazao je ministar zdravstva i pozvao na oprez, ali i dodao da Stožer civilne zaštite razmatra sve opcije, pa i relaksaciju mjera.

''Omikron je soj koji izaziva blažu kliničku sliku, ali isključivo kod onih koji su cijepljeni ili su prije preboljeli COVID. Kod necijepljenih može dovesti do komplikacija, zbog čega i dalje pozivamo na cijepljenje, osobito dodatnom dozom. Razmatramo sve opcije, pa tako i relaksaciju mjera koje će biti temeljene na epidemiološkim procjenama. Sutra se navršava dvije godine od prvog slučaja koronavirusa u Hrvatskoj. Tijekom pet valova epidemije zabilježili smo 1,2 milijuna pozitivnih, 4,6 milijuna testiranih, više od 74.000 pacijenata liječenih u bolnicama i više od 14.000 preminulih. Cijepljeno je 2,3 milijuna građana. Kad podvučemo crtu, jedina konstanta za očuvanje zdravlja je poštivanje epidemioloških mjera i cijepljenje'', opetovao je Beroš.

Uskoro moguće popuštanje mjera: Neki možda više neće morati nositi ni maske

Božinović, inače i prvi čovjek Stožera, podsjetio je da do kraja mjeseca istječu postojeće mjere: ''Iako nam se gotovo tri tjedna smanjuje broj zaraženih, i dalje se treba odgovorno ponašati, a s ukidanjem i ublažavanjem mjera moramo biti oprezni i odmjereni. Ako se ovakav razvoj situacije nastavi do kraja tjedna, realno je da se u određenoj mjeri ublaže uvedene mjere, prije svega one koje se odnose na ograničavanje okupljanja. Također, želio bih napomenuti da Stožer razmatra kakav bi utjecaj na rad i funkcioniranje državnih i javnih službi imalo ukidanje sigurnosne mjere obveznog testiranja na COVID. Posebno povjerenstvo Ministarstva znanosti i obrazovanja će odlučiti o relaksaciji mjera nošenja maski u školskom sustavu, o čemu će više komunicirati Fuchs nakon sjednice Vlade. Odluke Stožer planira donijeti do kraja tjedna, objaviti ih u ponedjeljak, 28. veljače, te bi se primjena produžila do kraja ožujka s mogućnošću i ranijih promjena ako to epidemiološka situacija dopusti.''

Vlada povećala osnovicu za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade

Vlada je donijela odluku o osnovici za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade, odluku o osnovici za izračun iznosa drugih naknada u sustavu socijalne skrbi te odluku o osnovici za izračun iznosa naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine.

Osnovica za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade (ZMN) povećava se s 800 na 1000 kuna, a za ostale naknade u sustavu socijalne skrbi te naknade za rad udomitelja i iznos opskrbnine zadržana je osnovica za njihov izračun na 500 kuna.

''Pravo na ZMN priznaje se samcu ili kućanstvu koje nema dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, u postotku od osnovice za njezin izračun, a ovo je povećanje od 200 kuna u odnosu na sadašnji iznos za koji je odluka donesena 2014.'', rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.

Za druge naknade u sustavu socijalne skrbi (naknada za troškove stanovanja, naknada za osobne potrebe, jednokratna naknada, naknada za redovito studiranje, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja) osnovica za izračun i dalje ostaje 500 kuna.

Zadržan je i dosadašnji iznos osnovice od 500 kuna za izračun naknade za rad udomitelja koja se priznaje udomitelju za pruženu skrb i uloženi trud u zbrinjavanju korisnika, kao i opskrbnine koja se priznaje za podmirivanje troškova života korisnika.

Sirene prekinule javljanje uživo iz Kijeva VIDEO Javljanje našeg reportera prekinule sirene za uzbunu: ''Ne zvuči ugodno, mislim da ćemo se morati skloniti na sigurno''

Rekonstrukcija Vlade na čekanju

U Hrvatskoj za to vrijeme pomalo sa strane ostaje pitanje moguće rekonstrukcije Vlade, u kojoj je barem zasad ostalo prazno najmanje jedno mjesto nakon što je na osobni zahtjev s dužnosti ministra graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine razriješen Darko Horvat.

Podsjetimo, USKOK mu na teret stavlja zlouporabu položaja i ovlasti u doba dok je bio ministar u prvoj Plenkovićevoj Vladi, kada je njegov resor bio gospodarstvo.

Međutim, Plenković problema ima i s obzirom na potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića, kojega USKOK također tereti za poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti u spornoj dodjeli poticaja gospodarskim subjektima. Pitanje je i što će biti s ministrima Josipom Aladrovićem te Tomislavom Ćorićem

Bivši ministar Darko Horvat Dnevnik Nove TV doznaje: Ovaj tjedan nećemo dobiti nasljednika bivšeg ministra Darka Horvata

Iz Banskih dvora i HDZ-a poručuju da izvanrednih izbora, koje zaziva gotovo ujedinjena oporba, neće biti, a odbacuju i mogućnost šire rekonstrukcije Vlade. No, sigurno je zasad jedino da je izbor kandidata za Horvatova nasljednika prolongiran za idući tjedan.

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju