U sjedištu Suda medijima ni potvrdili ni demantirali te navode, samo podsjećaju kako presuda mora biti donesena do 6. veljače. Presuda ovog suda je obvezujuća, konačna i na nju nema žalbe.
Pročitajte i ovo
uživo iz Budimpešte
Ivana Petrović o prijetnjama Trumpa i Orbanovom dizanju tenzija: "Ključno je jedno pitanje"
Sa samita u Budimpešti
Petrović otkrila koja joj je bila najzanimljivija izjava nakon izbora u SAD-u: "Priznao je da je Trump bio u pravu i komplimentirao mu na najjače"
Donošenje ove presude za Dnevnik NoveTV komentirala je reporterka Ivana Petrović.
Što će ova presuda značiti za Hrvatsku?
'Doista bi bilo neozbiljno spekulirati sa ishodom ove presude jer ona je moguća u nekoliko varijanti. Tim više što se sudi po Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju genocida, koja je sama po sebi vrlo kompleksna i zahtjevna. Ova presuda za Hrvatsku, kakva god ona bila, značit će mnogo. Prije svega rasvijetlit će se neke činjenice s kojima se dosad politički nerijetko manipuliralo, a jednako tako, moram reći i za jednu stvar koja je vrlo, vrlo bitna. Hrvatska je na dobitku s ovom presudom, kakva god ona bila, po osnovi same tužbe. Jer u trenutku kad se 2008. godine Međunarodni sud proglasio nadležnim za sudovanje Hrvatske protiv Srbije za genocid, u tom trenutku je pao stvarno i pravno mit o građanskom ratu. To je sud koji je zadužen samo za sporove među državama i da je on procijenio da je 1991. godine u Hrvatskoj bio građanski rat, on se ne bi proglasio nadležnim za to sudovanje. Druga stvar, s kojom se također u svrhu političke relativizacije cijele ove priče ovih godina govorilo je status tužbi. To jesu dva odvojena pravna akta, ali stvarna tužba je samo jedna - tužba Hrvatske protiv Srbije za koju se sud proglasio nadležnim, a srbijanska protutužba je jedan normalan legitiman pravni mehanizam na koji svaka zemlja koja je tužena pred Međunarodnim sudom, nakon što on proglasi nadležnost, ima potpuno pravo. Vidjet ćemo kako će sada završiti. Neprijeporno je da u hrvatskoj tužbi postoji nekoliko mikroregija, mikroprostora koji jesu genocid, ali pitanje je hoće li sud to procijeniti kao dostatnim i kao uopće relevantnim za jedno tako teško kažnjivo djelo. Sve je moguće, i mislim da se obje ove presude mora dočekati s velikim oprezom.'
Sud donio presudu u slučaju tužbi za genocid između Hrvatske i Srbije?!
Iako ne znamo kakva je presuda, jesu li suci trebali uzeti u obzir i osobađajuću presudu koju je Haag izrekao hrvatskim generalima?
'To mogu gotovo sa stopostotnom sigurnošću kazati da 'da' jer međunarodni sud u ovim, nazovimo to tako - bivše-jugoslavenskim predmetima, što smo vidjeli u slučaju Bosne i Hercegovine protiv Srbije, kada je Srebrenica proglašena genocidom, je definitivno uzimao sve dokaze i sve presude koji su izvedeni pred sudom za bivšu Jugoslaviju. Što se tiče Srebrenice, tada su mediji govorili kako je to veliki neuspjeh Bosne i Hercegovine, ali ne. To je bio velik uspjeh. Srebrenica je proglašena genocidom, ali nije bilo dovoljno dokaza da bi se povezala efektivna veza između Miloševićevog vojnopolitičkog i obavještajnog vrha sa neposrednim počiniteljima zločina u Bosni i Hercegovini. Što se tiče Oluje, ona je sigurno uzeta kao dokaz. Što se tiče Srbije, ona je svoju protutužbu digla tek 2010. godine. Dugo je s njom kalkulirala - i to 10 dana prije nego što je objavljena ona prva prvostupanjska osuđujuća presuda Gotovini i Markaču. Informaciju su dobili od pravnog savjetnika suca Orieja, računajući da će se u pravomoćnosti dogoditi isto ili slično, ali oni su oslobođeni i tu je naprosto sve palo. Drugo, Srbija se dosta koristila zločinima iz vremena NDH. Mi to moramo razumjeti kao dio njihove mitske propagande namijenjene njihovoj javnosti i to iz dva razloga. Prvi je razlog taj što Hrvatska nije pravna sljednica te zločinačke paradržave, a druga je stvar što Konvenciju nije moguće primijeniti na vrijeme prije njezina nastajanja, dakle prije 1948. godine.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook