Tonći Korunić (Foto: Pixell)
Tonći Korunić (Foto: Pixell)

Tonći Korunić iz tvrtke InterCapital bio je jedan od članova tzv. grupe Borg koja je na čelu s bivšom potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić kreirala lex Agrokor. Opisao je kako je počela cijela operacija i prepiska čije je otkrivanje dovelo i do ostavke Martine Dalić.


Tonći Korunić iz InterCapitala, investicijske tvrtke koja je bila jedan od savjetnika u restrukturiranju Agrokora ispričao je kako je bio pozvan u Vladu, gdje su ga dočekali Martina Dalić i Zdravko Marić.

"Rečeno nam je da će Vlada oformiti stručnu skupinu nezavisnih stručnjaka koji mogu pomoći u sagledavanju posljedica krize Agrokora na hrvatsko gospodarstvo i u traženju rješenja za taj gorući problem", kazao je Korunić za Jutarnji list dodajući da im izrada lex Agrokora na početku nije bila ni u primisli.

Nakon prvog sastanka u Vladi nastavili su se susreti uključenih eksperata, a prema potrebi i sastanci s predstavnicima Vlade. Skupina je neformalno prozvana Borg, a Korunić objašnjava da je to potpuno krivo interpretirano.

"Borg je zapravo sam koncern Agrokor kao organizam koji crpi energiju drugih da bi opstao i narastao. Toga naziva se sjetio Ramljak. A kako se u našem poslu projekti kodiraju pod radnim nazivima, tako je taj projekt prozvan Borg", kaže Korunić te dodaje da je objavljivanjem fragmenata mailova izvučenih iz konteksta stvorena potpuno drugačija slika o "namjerama ljudi koji su dane i noći provodili pokušavajući naći rješenje za taj problem".

Navodi da su se manje-više svi eksperti poznavali međusobno i ranije kao profesionalni kolege, a glavna im je poveznica bila ministrica Dalić, koja je, prema Korunićevim riječima, imala glavnu ulogu u kreiranju zakona.

"Ljudi iz Šavorićeva ureda stavljali su na papir rješenja, ali zaista je ona sve koordinirala i kontrolirala", kaže Korunić koji je naveo kako su u skupini bili i ljudi koje je predložio Most.

Premijera Plenkovića spominje tek jednom, i to na samim počecima rada ekspertne skupine, kada su se propitivale mogućnosti kako Vlada može pomoći Agrokoru, a Plenković, kazao je Korunić, nije bio siguran što učiniti. Na kraju je odlučeno da se ide u pisanje zakona.

Kaže da su s pripremama zakona počeli u strogoj tajnosti jer bi se na tržištu, smatra, dogodio potpuni kolaps da se radilo javno. Svima je tada bilo jasno da se mora raditi brzo i bez javne rasprave koja bi, kaže, rezultirala panikom u gospodarskom sustavu.

"Nastala bi panika, a posljedica bi bila blokada velikog dijela gospodarstva uoči Uskrsa i turističke sezone", ističe Korunić.

"Mi smo radili dan i noć, u svoje slobodno vrijeme, bez ikakve naknade i formalne uloge, ali vjerovali smo da radimo za dobrobit gospodarstva. Nismo nikome rekli što radimo, dogovor je bio da ni ženi, ni djeci ne otkrijemo da se priprema taj zakon", ispričao je.

Završetak izrade zakona, kaže Korunić, okončali su večerom u restoranu Fotić. Okupilo ih se desetak. Atmosfera je, kaže, bila ugodna, ali nisu slavili jer su bili preumorni za to.