Moreška (Foto: Davor Rostuhar)
Moreška (Foto: Davor Rostuhar)

30. srpnja u Korčuli se otvara iznimna izložba kojom se obilježava 350 godina kontinuiranog izvođenja Moreške na tom otoku.


Korčula je jedan od rijetkih hrvatskih otoka s kojeg mladi ne samo da ne odlaze, nego mu se neprestano vraćaju. Istovremeno dom je i posljednjeg autentičnog mačevalačkog plesa na Mediteranu – Moreške.

Kako se ta, više od 350 godina duga tradicija, ogleda u suvremenosti života na krajnjem hrvatskom jugu i to u objektivu fotografa koji je podjednako kući i u Cabo Verde i u Zapadnoj Papui? Sve to i puno više saznat ćete na izložbi Davora Rostuhara posvećenoj impresivnoj Moreški, a koja se 30. srpnja od 20 sati otvara u Kneževom prolazu na Korčuli.

Izložbu organizira Moreška – Kulturno umjetničko društvo – Korčula, koje već desetljećima endemski čuva tradiciju izvođenja istoimene viteške igre, nekoć uvriježene na cijelom Mediteranu. Izravan povod je, pak, nevjerojatno duhovita, ali i civilzacijski znakovita 350. obljetnica prvog pisanog spomena Moreške u Korčuli.

Naime, Morešku, danas zaštićeno nematerijalno kulturno dobro, prvi se put spominje zbog – remećenja javnog reda i mira!

Kako svjedoče spisi pronađeni prije deset godina u zadarskom Arhivu, prvi spomen korčulanske Moreške datira 7. ožujka 1666. godine u 'prekršajnoj prijavi' lokalnim vlastima, odnosno Knezu, predstavniku Venecijanske republike. Trojac korčulanskih građana prijavio je tada Moreškante zbog dugotrajne zabave, ali ih je Država odbila sankcionirati uz obrazloženje kako u pokladno doba, a kad se incident i zbio – u Korčuli vrijede druga pravila ponašanja.

Tako su još prije 3 i pol stoljeća, u godini u kojoj je Newton otkrio zakon gravitacije, a Molière napisao Mizantropa, korčulanski Moreškanti ozakonili zabavu na pravom mjestu u pravo vrijeme!

Grad čiji je Statut jedan od najstarijih pravnih dokumenta u Europi, prvim je spomenom Moreške dokumentrao svoj mediteranski duh i specifičnu otočku prirodu kojom se – srećom - može pohvaliti i danas.

Upravo zato, usprkos svjetskom statusu i slavi, Moreška opstaje prvenstveno zahvaljujući duhu samih moreškanata, a svi su – volonteri, što listu pretendenata na njihov status – ne smanjuje, dapače. Kao za dišpet činjenici da društvu sa 150 članova koje ima i orkestar i big band, klapu, pjevački zbor i folklornu sekciju, ali i glazbenu školu - državna potpora iznosi u prosjeku - tek 20.000 kuna godišnje – manje nego je trošak zamjene polomljenih mačeva! Rekli bi u Korčuli – ni za papar!

No, rodno mjesto Marka Pola, o tradiciji i životu po mjeri čovjeka očito zna nešto više od ostalih, pa je osim održavanja Moreške u punom sjaju, izmislilo i Doček pola nove godine, impresivni karneval posljednjeg dana lipnja, a kojim Moreškanti – u najboljoj lokalnoj tradiciji – Korčulu gostima predstavljaju kao jednu od hedonističkih prijestolnica Mediterana.

Grad svoj dan i ove godine slavi 29. srpnja, a dan kasnije se otvara izložba posvećena Moreški. Bit će to dvostruko slavlje, jer je dokumentirajući vlastitu tradiciju Kulturno -umjetničko društvo Moreška izvelo i rijedak kolekcionarski pothvat u nas, te cijelu izložbu unaprijed i – otkupilo.

Taj specifični senzibilitet za spajanje tradicije sa suvremenim u Korčuli je imanentan jer Moreška iduće godine slavi 70. obljetnicu izvođenja uz glazbu Krste Odaka, jednog od ovdašnjih pionira reinterpretacije tradicijske glazbe.

Ususret toj obljetnici, budućim generacijama ostat će spomen na Morešku zabilježenu objektivom jednog od najhvaljenijih domaćih putopisnih fotografa, Davora Rostuhara. Autor čak šest putpisnih knjiga, karijeru je posvetio otkrivanju egotičnih lokacija, da bi jednu takvu našao u srcu Dalmacije. Što je na jednom od najizoliranijih hrvatskih otoka zapelo za objektiv tom svjetskom putniku koji je za pravim kadrom tragao od Belizea do Tibeta, od Čilea do Uzbekistana?

Dođite u Korčulu i saznajte, od 30. srpnja u Kneževom prolazu!