'Zaštitne mjere od političkih i poslovnih kišobrana'

Hrvatska Vlada prihvatila je odluku o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak s dva modela aktivnog uključivanja države u kreditiranje poduzeća - modele financiranja poslovnih projekata i jamstvenog fonda, te odluku o namjeri sudjelovanja u osnivanju fondova za gospodarsku suradnju.

Pročitajte i ovo vlada suzbija spekulacije Ključna točka u sirijskom građanskom ratu: "Pad Damaska je samo pitanje vremena" 80 eura Vlada umirovljenicima obećala božićnicu, a oni poručili: "Da daju i više, nije dovoljno!"

'Ovi koraci okvir su za poslove koje ćemo, vjerujem, uspješno završiti u ovoj godini, a većinu pokrenuti krajem ovog ili početkom slijedećeg mjeseca', kazala je premijerka Jadranka Kosor koja je najavila da će Vlada izići i s mjerama pomoći poduzećima u teškoćama pri čemu je spomenula tekstilnu industriju i građevinarstvo. Kosor je objasnila da Vlada odlukom o namjeri sudjelovanja u osnivanju fondova za gospodarsku suradnju uvodi novi, transparentniji i održiviji okvir kroz sudjelovanje države i privatnog sektora na zdravim tržišnim principima s ciljem vlasničkog restrukturiranja.

Razrađena su dva modela

Odlukom o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak država se aktivno uključuje u poticanje kreditiranja poduzetništva s ciljem poticanja likvidnosti, a u suradnji Vlade, Hrvatske narodne banke (HNB), Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i poslovnih banaka. Razrađena su dva modela kojima bi se višak likvidnosti u bankovnom sustavu usmjerio prema gospodarstvu, poduzetnicima za novi razvojni i investicijski ciklus, naglasila je premijerka.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker ističe kako je osnovna namjera poticanje kreditne aktivnosti i stvaranje stimulativnih uvjeta za gospodarski oporavak. Vlada je u prošloj godini stvorila preduvjete da se država povoljno može zadužiti u inozemstvu. Tako u ovom trenutku banke imaju više od četiri milijarde kuna likvidnosti, kazao je Šuker podsjećajući da je i HNB spreman otpustiti određeni dio pričuve (smanjenjem stope obvezne pričuve). Time bi se ukupno osiguralo 10 milijardi kuna, a u suradnji s HBOR-om to bi se plasiralo gospodarstvu pod povoljnijim uvjetima.

Prvi model mjera za gospodarski oporavak i razvitak predviđa sudjelovanje HBOR-a i poslovnih banaka - od oslobođene likvidnosti dvije trećine bi se preko poslovnih banaka usmjerilo prema HBOR-u i njegovim programima, a jednu trećinu bi išla bankama. HBOR bi radio aukcije za te kredite pri čemu bi HBOR sudjelovao sa 30 posto u tim kreditima, a sa 70 posto poslovne banke i tako bi se došlo i do nižih kamatnih stopa, kaže Šuker. 'Želimo što prije ta sredstva usmjeriti hrvatskom gospodarstvu', rekao je dodajući da je rok za razradu modela, kriterije za učešće HBOR-a 15 dana.

Drugi model iz mjera za gospodarski oporavak i razvitak je jamstveni fond za djelomično pokriće rizika novih plasmana banaka, a namijenjen je isključivo za razvojne, investicijske projekte. Država bi donijela odluku o iznosu sredstava za jamstveni fond, HBOR bi imao jednom ili dva puta mjesečno aukcije, a država bi preuzimala 25 do 50 posto rizika, objasnio je Šuker. Mjere su u potpunosti usklađene s regulativom EU i odnosile bi se samo na poduzeća koja do 30. srpnja 2008. nisu bile u teškoćama, kazao je Šuker.

Na svaku privatnu kunu, država daje svoju

Najavio je i da se kreće u detaljnu razradu tih mjera kako bi se s bankama dogovorila cijena kapitala, ciljana kamatna stopa, kako se želi u prvom modelu ispregovarati i da se dio sredstava može koristiti za reprogam dospjelih kredita, za plaćanje poreznih obveza. Vezano za fondove za gospodarsku suradnju, Šuker kaže kako bi na svaku kunu privatnog kapitala (investicijskih i fondova rizičnog kapitala) država dala svoju kunu. Država bi u osnivanju fondova sudjelovala do najviše milijardu kuna.

Ministar gospodarstva Đuro Popijač posebno ističe tri elementa - dostupnost novca i likvidnost, rizik koji u određenom dijelu na sebe preuzima država, te kamate koje će ovim instrumentarijem 'sigurno doživjeti određene korekcije'. 'Svi će ovi projekti biti zaštićeni od političkih i poslovnih kišobrana', rekao je Šuker poručujući da ni politika ne može odlučivati tko će dobiti kredit, a ni poslovne banke ne smiju time rješavati neke svoje rizične plasmane.

'Na tim kišobranima posebno ćemo inzistirati', poručila je i premijerka Kosor. (Hina)